Automobili sve skuplji, a novčanici isti: Potrošači su zbunjeni, ne znaju šta da kupe i boje se greške

Prosječne cijene vozila u Evropi, u kontekstu inflacije u kojoj postoji jasan disbalans s onim što građani imaju u svojim džepovima, stvaraju najveću neizvjesnost, piše španski portal elEconomista.

Cijene automobila su jedna od glavnih prepreka s kojima se vozači suočavaju pri kupovini novih automobila, posebno ako žele izvršiti toliko traženi prelazak na električna vozila. Već su vidljive posljedice, jer je prosječna starost vozila u EU 12,3 godine, dok u pojedinim zemljama poput Grčke dostiže i 17 godina. U Luksemburgu je najmlađi vozni park sa 7,9 godina, ali to je premalo tržište da bi izbalansiralo ona veća.

Iz španskog udruženja prodavača, distributera i postprodajnih stručnjaka (GANVAM) ističu da je prosječna cijena električnog vozila 42.000 eura, novog vozila s klasičnim motorom je 30.000 eura, a polovnog vozila do pet godina starosti je 20.000 eura. Međutim, najveći problem je što se novčanici građana nisu "promijenili".

Shodno ovakvoj postavci potrošači su u velikoj dilemi. Ne znaju šta kupiti ili se boje da će, šta god da urade, pogriješiti.", ističu iz GANVAM-a.

Ako vlade šalju poruke koje obeshrabruju ljude od promjene automobila, daleko od postizanja ovog prelaza na dekarbonizaciju, postiže se suprotan učinak. Građani su paralizovani, a postojeća vozila nastavljaju da stare.

Ove godine je produžena pomoć za kupovinu električnih i plug-in hibridnih automobila, ali ne u svim zemljama. U BiH naprimjer još uvijek nemamo ni privremenu odluku o sufinansiranju pri kupovini električnih i plug-in hibridnih vozila, a sve su prilike da to ove godine nećemo ni vidjeti. Nastranu što je prošlih godina u eko bonusu uživala samo nekolicina kupaca, već je problem u tome što su električni automobili jednostavno preskupi, a ujedno i dalje poprilično ograničeni.

Kupci električnih i PHEV vozila žele bonus pri kupovini, bez obzira na to što je to u Njemačkoj ili nekoj manjoj tranzicijskoj zemlji. Mimo toga što žele i ozbiljniju mrežu punionica. Subvencije ne smiju izostajati, ali ih treba ograničiti na fizička lica i to na vozila nižih vrijednosti. Elektromobilnost treba prilagoditi milionima kupaca, a ne "milonerima".

Prevazilaženje cjenovnih barijera postaje najveća prepreka za evropski automobilski sektor bez obzira na vrstu mobilnosti. Čak i aktuelni benzinci, dizeli, a pogotovo blagi i obični hibridi su "čista" vozila s vrlo niskim emisijama CO2 i ekološkim obavezama iz tehnološke perspektive, ali i oni postaju teže dostupni.

Jedno je sigurno. Cijene automobila konstatno rastu, a novčanici ostaju isti ili bolje rečeno tanji.