Turski predsjednik Abdullah Gul u srijedu će u Ankari ugostiti predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojšu Radmanovića, Željka Komšića i Bakira Izetbegovića.
Sastanku je prethodilo današnje potpisivanje prvog sporazuma o ekonomskoj saradnji između Turske, Srbije i BiH. Sporazum su u Ankari potpisali resorni ministri Zafer Caglayan, Rasim Ljajić i Mirko Šarović.
Početak konkretne saradnje
Prvi je to korak u realizaciji ciljeva zacrtanih tokom sarajevskog ministarskog trilateralnog susreta, održanog 8. maja ove godine, na kojem su ministri vanjskih poslova BiH, Turske i Srbije - Zlatko Lagumdžija, Ahmet Davutoglu i Ivan Mrkić - potvrdili da su političke prilike između tri zemlje dovedene na nivo koja predstavlja dobru osnovu za početak konkretne saradnje na polju ekonomije, ali i poljoprivrede, obrazovanja i turizma.
U protekle dvije godine trilateralna diplomatija između Turske, Srbije i BiH iznjedrila je osam sastanaka ministara vanjskih poslova i dva samita na nivou predsjednika tri zemlje.
Uvjete u kojima su održavani ti sastanci diktirale su kako političke prilike u samim zemljama učesnicama, tako i određena od kraja rata u Bosni i Hercegovini u periodu 1992.-1995. otvorena pitanja u odnosima između BiH i Srbije. Među njima dominiralo je ono o odnosu srbijanske vlasti prema karakteru rata u BiH, koje se u konačnici svelo na problem priznanja i izvinjenja za genocid počinjen na području istočnobosanske enklave Srebrenica u julu 1995. godine, koji je presudom Međunarodnog suda pravde u Den Haagu potvrđen i okarakteriziran genocidom izvršenim nad Bošnjacima.
Sutrašnji susret u turskoj prijestolnici bit će prvi sastanak na nivou predsjednika nakon onog održanog 26. aprila 2011. godine u Karađorđevu u Srbiji između tadašnjeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, turskog predsjednika Gula i članova Predsjedništva BiH Izetbegovića, Komšića i Radmanovića.
"Želimo vidjeti cijelu regiju integriranu u EU što je prije moguće, i to je najvažniji politički cilj koji bi na koncu trebao donijeti dobrobit našim građanima“, poručio je iz Karađorđeva Tadić naglasivši kako treba "prevazići predrasude koje proizlaze iz teške prošlosti“.
Poruke iz Karađorđeva
Iz poruke koju je u Karađorđevu uputio turski predsjednik Gul jasno je da je cilj Turske da, osim pokretanja procesa pomirenja, inicira i saradnju triju zemalja na ostalim za život važnim područjima, čija je konkretizacija konačno najavljena 8. maja na trilateralnom ministarskom sastanku u Sarajevu.
Intenzivna diplomatska aktivnost između Turske, Srbije i BiH, poput one počekom ove godine, vođena je i 2010., a rezultirala je prvim, historijskim samitom predsjednika tri zemlje u Istanbulu, 24. aprila 2010.
Na tom samitu su tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić, predsjednik Turske Abdullah Gul i tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić potpisali Deklaraciju u kojoj se navodi da regionalna politika mora biti zasnovana na sigurnosti, stalnom političkom dijalogu i očuvanju multientičkih i multivjerskih karakteristika regije.
Na istanbulskom samitu dogovoreno je da će srbijanski predsjednik Boris Tadić i turski premijer Recep Tayyip Erdogan posjetiti Srebrenicu i pokloniti se žrtvama genocida, a da će tročlano Predsjedništvo BiH posjetiti Beograd. Posjeta Srebrenici je realizirana, međutim posjeta Beogradu tadašnjeg saziva Predsjedništva BiH nije realizirana.
U međuvremenu, krajem marta 2010, Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici počinjenih 1995. godine nad Bošnjacima.
Istanbulskom samitu predsjednika prethodio je ministarski sastanak u Ankari u februaru 2010. na kojemu su šefovi diplomatija Turske Ahmet Davutoglu, BiH Sven Alkalaj i Srbije Vuk Jeremić postigli dogovor o imenovanju ambasadora BiH u Beogradu. Rezultat dogovora je bio, da je nakon dvije i pol godine BiH dobila diplomatskog predstavnika u Srbiji. Novi ambasador Boriša Arnaut je tri mjeseca kasnije predao akreditivna pisma srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću i time zvanično stupio na dužnost ambasadora.
Omekšani politički stavovi
Trilateralni sastanak Turska – Srbija – BiH u Ankari sutra, 15. maja, dolazi nakon zastoja u bilateralnim odnosima između BiH i Srbije uzrokovanog, prije svega, izborima u Srbiji na kojima je došlo do promjene na čelu države, odnosno odlaska s mjesta predsjednika demokrate Borisa Tadića i izbora desno orijentiranog političara Tomislava Nikolića.
No, predsjednički sastanak u Ankari održava se i u trenutku u kojem su politički stavovi znatno omekšani, a odnosi na relaciji Srbija – BiH relaksirani nakon prve posjete bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića Beogradu i susreta s predsjednikom Nikolićem, nakon kojeg je uslijedilo i Nikolićevo javno izvinjenje za genocid u Srebrenici.
Nakon beogradskog susreta Izetbegovića i predsjedavajućeg i srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića s Nikolićem, uslijedile su poruke o neophodnosti razvijanja dobrosusjedskih odnosa, kao i svojevrsno izvinjenje srbijanskog predsjednika za izjave u vezi s BiH. Ovaj sastanak donekle je zasjenilo odbijanje da mu prisustvuje hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji će se sutra, ipak, naći na samitu u Ankari.
„Prije 18 godina prestao je rat, rane trebaju zarasti, a ožiljci nestati", rekao je Nikolić nakon susreta s Izetbegovićem i Radmanovićem.
Trilateralni samit na nivou predsjednika dolazi u godini u kojoj se Turska nada da će obnoviti proces pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, kad Srbija očekuje da će dobiti datum početka pristupnih pregovora, a BiH se bori s unutrašnjom političkom krizom koja je od općih izbora 2010. stopirala njen put ka evropskim integracijama.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
