Svijet
0

Washington, Maryland i Virginia glasaju za predsjedničke kandidate

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Američki glavni grad Washington, odnosno District Columbia i susjedne države Maryland i Virginia, u utorak zajednički održavaju predizbore na kojima birači glasaju za predsjedničke kandidate Demokratske i Republikanske stranke.

Za predsjedničke kandidate obiju stranaka, uspjeh na tim predizborima važan je zbog zamaha u kampanji kao i zbog delegata za nacionalne konvencije koje donosi - kod demokrata 240 delegata ili oko 12 posto potrebnih za nominaciju, a kod republikanaca 119 ili 10 posto.

Četiri vodeća kandidata posljednJih su dana održali niz skupova u Virginiji i Marylandu, potvrđujući da je regija koja je prije imala neznatnu ulogu u predizbornoj politici, sa zajedničkim predizborima dobila priliku da utječe na predizbornu kampanju.

Birališta su otvorena od 7 sati ujutro do 8 navečer, očekuje se oko 30 posto veći odaziv, odnosno oko milion birača, unatoč niskim temperaturama.

Budući da je većina birališta otvorena u školama, učenici su danas dobili slobodan dan.

Nakon pobjede na svih pet demokratskih predizbora održanih proteklog vikenda, senator Barack Obama iz Illinoisa očekuje "hat trik" i na "predizborima na Potomcu" kako današnje glasovanje nazivaju američki mediji, po rijeci koja povezuje cijelo područje.

Maryland i Virginia, a posebno District Columbia, imaju veliki postotak afričko-američkih birača, kao i imućnih i visoko obrazovanih bjelačkih birača, dviju demografskih skupina kod kojih Obama ima znatnu potporu.

Virginia uz to ima otvorene predizbore, na kojima uz registirane demokratske birače mogu glasovati i neovisni, koji su također pokazali sklonost prema Obami.

Posljednje ankete daju Obami 53 posto, prema 37 posto za Hillary Clinton.

Senatorica iz New Yorka i bivša prva dama SAD-a je, nakon kratke kampanje u Marylandu u ponedjeljak, otputovala u Teksas gdje na važnim predizborima 4. ožujka ima dobre izglede za pobjedu, dijelom i zbog podrške velike hispanoameričke populacije.

Zahvaljujući pobjedama u velikim državama - New Yorku, New Yerseyu i Kaliforniji na "super utorak" 5. veljače, Clinton i dalje vodi po broju delegata ispred Obame sa 1.148 prema 1.121, od 2.025 potrebnih za nominaciju.

Clinton vodi i po broju "superdelegata", sa 224 prema 135.

"Superdelegati" - gotovo 800 stranačkih dužnosnika i čelnika koji kod glasovanja nisu vezani rezultatima predizbora u njihovim državama, mogli bi odlučiti o izboru kandidata na konvenciji, ako se tijesna utrka Clinton-Obama nastavi, javila je Hina.

U republikanskoj utrci nema takve dramatičnosti, ali je kod "predizbora na Potomcu" također puno na kocki.

Senator John McCain je u uvjerljivom vodstvu za predsjedničku nominaciju sa 723 delegata, prema 217 bivšeg guvernera Arkansasa Mikea Huckabeeja, dok je za nominaciju potreban 1.191 delegat.

No iza njega je također jedan loš vikend, jer je izgubio od Huckabeeja u Kansasu i Louisiani a njegovu pobjedu u državi Washington, Huckabee osporava.

Huckabee, bivši baptistički pastor, uživa potporu kršćanskih konzervativaca i ruralnih birača, koji dominiraju u južnoj i zapadnoj Virginiji.

No unatoč nesklonosti konzervativne republikanske biračke baze McCainu, Huckabee bi trebao osvojiti 93 preostalih delegata kako bi osvojio nominaciju.

Iako je to gotovo nemoguće, Huckabee odbacuje pozive da se povuče iz utrke, govoreći da se "ne razumije u matematiku, ali se razumije u čuda" i da ostaje u utrci do kraja.