Bivši direktor CIA-e
0

Vojna akcije protiv Irana sve vjerovatnija

FENA
Michael Hayden (Foto: AFP)
Michael Hayden (Foto: AFP)
Bivši direktor CIA-e Michael Hayden izjavio je u nedjelju kako se vojna akcija protiv Irana sada čini više vjerovatnom, jer bez obzira što SAD činio diplomatski, Teheran nastavlja razvijati svoj sumnjivi nuklearni program.

Hayden, šef CIA-e pod predsjednikom Georgeom W. Bushom, izjavio je u emisiji CNN-a "State of Union" da je tokom njegova mandata vojna akcija bila "nisko na popisu opcija", ali da sada izgleda kao da se "neumoljivo" nameće.

On predviđa da će Iran razvijati svoj program do tačke koja je neposredno ispod aktuelnog nuklearnog oružja, odnosno da će izraditi sve komponente za atomsku bombu, ali je neće sastaviti.

Hayden je rekao da bi to bilo jednako destabilizirajuće za regiju kao i pravo oružje. Američki dužnosnici su rekli da vojne akcije ostaju opcija ukoliko sankcije ne uspiju odvratiti Iran od razvoja nuklearnog oružja.

Iran tvrdi da njegov nuklearni program ima miroljubivu namjenu, kao što je proizvodnja električne energije.

Haydenove ocjene potvrđuju pisanje sedmičnika Time u posljednjem broju, prema kojem je vojna opcija protiv Irana ponovo vraćena "na sto", te da Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM), zaduženo za Bliski istok, razvija planove za ciljane zračne napade, u koje je uključen i Izrael.

"Prije godinu dana stvarno nije bilo vojne opcije. No postali su ozbiljni s planiranjem i opcija je sada realna", izjavio je za Time izraelski vojni izvor.

Izrael je uključen u proces planiranja jer američki dužnosnici strahuju od mogućnosti da se desničarska vlada premijera Benjamina Netanyahua odmetne i sama pokuša udariti na Iran, navodi Time, pozivajući se na američke obavještajne izvore.

Prekretnica je, prema pisanju lista, bilo iransko prihvaćanje pa odbijanje ponude SAD-a, Rusije i Francuske iz novembra 2009., za zamjenu 1,2 tone iranskog nisko obogaćenog urana (3,5 posto), za odgovarajući količinu 20-posto obogaćenog urana, prerađenog u gorive šipke za medicinsko-istraživački reaktor u Teheranu.

"Ponudili smo Irancima stvarno velikodušan sporazum, koji su njihovi pregovarači prihvatili. Kada je njihovo čelništvo to odbacilo, počeo sam razmišljati. Angažirali smo se u dobroj vjeri, što da sad radimo?", rekao je za Time jedan nedavno umirovljeni američki dužnosnik, dobro upućen u to pitanje.

Drugi faktor koji, po Timeu, vraća vojnu opciju je želja sunitskih susjeda Irana da SAD to učini.

Ambasador UAE-a Yousef al-Otaiba izjavio je 6. jula kako on favorizira vojni udar protiv Irana, uprkos gospodarskim i vojnim posljedicama za njegovu zemlju. Visoki američki dužnosnici koji često posjećuju regiju Perzijskog zaljeva kažu da posebno Saudijci gorljivo postavljaju to pitanje.

List ističe da bi zračni udari svakako donijeli iransku reakciju, u Iraku, Afganistanu i preko libanonskog Hezbollaha protiv Izraela, SAD-a i Saudijske Arabije, kao i da "katastrofalni regionalni rat nije nemoguć".

Svi, od Turaka do Egipćana i Jordanaca, prijete da će razvijati nuklearno oružje ako to učini Iran, što izgleda kao stvarni problem u najtrusnijoj regiji na svijetu, ocjenjuje list.

Time iznosi pretpostavku da je "vitlanje sabljom" prema Iranu samo poruka koju SAD nastoji poslati Irancima: vrijeme je da se to pitanje riješi.

No, također je moguće da "vitlanje sabljom" nije blef, već da SAD stvarno neće tolerirati nuklearni Iran i spreman je učiniti nešto grozno da ga zaustavi, zaključuje list.