U Turskoj se, naime, sve ozbiljnije razmišlja o tome da oružane snage te zemlje prijeđu u sjeverni Irak kako bi se pokušale obračunati s kurdskim separatistima koji s iračke teritorije prelaze u Tursku i napadaju vojsku i civile.
Vlada u Ankari zatražila je od parlamenta da oružanim snagama odobri takvu operaciju, dok izvještaji o mogućoj vojnoj intervenciji u Iraku dominiraju programiima turskih TV stanica.
Zemlja je u šoku nakon niza napada koje su, kako se vjeruje, kurdski separatisti posljednjih dana izvršili na civile i vojnike na jugoistoku Turske. Kap koja je prelila čašu bila su dva napada u kojima su tokom vikenda ubijeno 15 turskih vojnika.
U turskoj javnosti se sve češće čuju zahtjevi da vojska prijeđe u sjeverni Irak i obračuna se sa separatistima koji tamo djeluju među sunarodnjacima s iračke strane granice.
U kampanji za vojnu intervenciju ne učestvuju samo mediji i turska vojska, kaže novinar iz Istanbula Ragip Duran: "Univerziteti su organizirali protestni skup, zahtijevajući da vojska uđe u sjeverni Irak i bori se protiv terorista iz Radničke partije Kurdistana (PKK) kao i da vlada protiv njih djeluje aktivnije. Čulo se i da vojnu intervenciju treba poduzeti i ako se tome protive Amerikanci, jer se ne smije dozvoliti da PKK-a ubija turske vojnike."
Vlada je sada, čini se, odlučila poslušati medije, vojsku i javnost. Saopćila je da što se nje tiče, vojska ima zeleno svjetlo i najavila da će i od parlamenta tražiti da odobri vojnu intervenciju u sjevernom Iraku.
Dopisnik BBC-a iz Istanbula izvještava da će parlament, po svemu sudeći, dati odobrenje, ali da malo ko u Turskoj vjeruje da će vojska odmah pokrenuti veliku vojnu intervenciju. Govori se o upućivanju komandosa koji bi se spustili iz zraka ili o napadima iz zraka, dakle, o operacijama koje bi za cilj imale testirati snagu PKK-a i zaplašiti njene pripadnike te ih primorati da prekinu napade.
Vlade Iraka i Turske nedavno su potpisale sporazum o borbi protiv terorizma, ali je iz tog dokumenta, s turske tačke gledišta, izostavljena izuzetno važna klauzula po kojoj bi turska vojska imala pravo da goneći pripadnike PKK-a, uđe i na iračku teritoriju.
Vjeruje se da je ta klauzula izbačena zbog odlučnog protivljenja Kurda sa sjevera Iraka. Turska međutim sada tvrdi da po međunarodnom pravu njeni vojnici mogu ući na iračku teritoriju ako progone kurdske separatiste.
Hugh Pope iz Međunarodne krizne grupe (ICG) kaže da je između Ankare i Bagdada u vrijeme Saddama Husseina postojao sporazum koji je Turcima dozvoljavao da u potjeri za kurdskim separatistima ulaze na iračku teritoriju, ali da to nije bilo od velike koristi.
"Niko nikada nije uspio potpuno slomiti kurdske gerilce u tim izuzetno nepristupačnim planinama. Protiv njih se bore i Iran i Turska. Svojevremeno je to radio i Saddam Hussein, ali ih niko nikada nije pobijedio. Bili su potisnuti iz gradova i iz ravnica, ali su se uvijek uspijevali skloniti u planine", kazao je Pope.
Zaoštravanje situacije ne može a da ne zabrinjava Amerikance. S jedne strane Turska je za njih važan saveznik u NATO-u, s druge bi turska vojna intervencija destabilizirala sjeverni Irak, jedini dio te zemlje u kojem vlada kakav-takav mir.
Predstavnik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Gordon Jondroe u razgovoru za BBC odbio je govoriti o tome kakve bi bile posljedice turske vojne intervencije: "Želimo da obje strane, i Turska i Irak, sarađuju u rješavanju problema terorizma i dođu do dogovora o najdjelotvornijem načinu da se teroristi iz Radničke partije Kurdistana spriječe da napadaju nevine turske građane."
Glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack bio je nešto otvoreniji. Rekao je kako nije siguran da su upadi turskih snaga u sjeverni Irak dobra ideja i pozvao Bagadad i Ankaru da zajedno nađu rješenje.
"Pray for RS": Rodrygo je slučajno otkrio poruku koju je želio uputiti svijetu ako postigne gol
