Trebalo nam je 45 godina od prve aplikacije za članstvo da uopće počnemo pregovore, rekao je Bagis za slovenski list.
"Od 33 pregovaračka poglavlja do sada smo otvorili njih 13. Da nema blokada, otvorili bismo ih do sada 29 jer smo u harmonizaciji zakonodavstva izvršili svoju domaću zadaću. No, ne možemo otvoriti više poglavlja zbog dvostrukih standarda prema Turskoj", rekao je Bagis u razgovoru za "Dnevnik".
Turska je pregovore s Evropskom unijom počela istovremeno kad i Hrvatska, 2005.
Sve će te blokade prije ili kasnije biti prevladane, ali to svjedoči da Evropa ima problem kredibiliteta kada je u pitanju Turska kojoj je članstvo obećano još 1959. godine, naveo je turski dužnosnik.
"Ljudi u Kini, Africi i Indiji to promatraju, a temeljem toga ocjenjuju i kredibilitet EU-a. Unija koja se temelji na poštivanju dogovora mora se držati svojih obećanja. Svaki put kad evropski političari koriste tursku kandidaturu za svoja unutarnjopolitička pitanja zapravo grade novi Berlinski zid i stvaraju podjele među svojim ljudima, te izazivaju negativne posljedice u turskom javnom mnijenju", rekao je Bagis.
Ispitivanja javnog mnijenja u Turskoj pokazuju da 67 posto ljudi želi članstvo u EU-u, 73 posto smatra da pregovarački proces jača tursku privredu i demokraciju, ali 67 posto ne vjeruje da ćemo biti primljeni u punopravno članstvo. Unija dakle ima problem s vlastitom vjerodostojnošću. No, Turci su dovoljno pametni da u pregovaračkom procesu vide koristi. To je naša motivacija za daljnje reforme, smatra glavni turski pregovarač.
Osnivači Evropske unije, dodaje, pokretanjem integracije nisu imali namjeru stvoriti "kršćanski klub" evropskih država nego svojevrsni mirovni proces. Primanje Turske ojačalo bi gospodarsku i političku poziciju EU-a u svijetu, osobito među islamskih zemljama. Turski imigranti u evropskim zemljama su dobro integrirani i uspješni, a demografski podaci govore da će 2030. godine muslimani činiti 10 posto evropskog stanovništva, među ostalim je rekao Bagis, otklanjajući neke predrasude koje se koriste u argumentaciji da Turska ne bi trebala postati članicom Evropske unije.
Niti argumenti da je Turska presiromašna za pridruživanje EU-u više odavno ne stoje jer je njen BDP 1959. kad se prijavila za članstvo iznosio 400 američkih dolara po stanovniku, a danas iznosi više od 11.000 dolara.
"Naš BDP po stanovniku već sada je viši nego u šest država članica, lani je EU imala privredni rast od 1,5 posto, a Turska 8,9 posto, a prema najavama OECD-a Turska će u idućem desetljeću biti ekonomija s najbržim rastom u Evropi", naglasio je Bagis.
