Svijet
2

Svijet u strahu od sirijskog hemijskog oružja

FENA
Borbe i dalje bjesne u Siriji, 16 mjeseci nakon početka pobune protiv režima predsjednika Bašara el-Asada, a međunarodna zajednica izražava sve veću bojazan da bi Asad mogao iskoristi sirijsko hemijsko oružje, koje navodno posjeduje u velikim količinama.

Bijela kuća nedavno je upozorila sirijski režim da će počiniti tragičnu pogrešku ako upotrijebi hemijsko oružje, dok je glasnogovornik sirijskog ministarstva vanjskih poslova kazao da će Sirija svoje hemijsko oružje koristiti samo ako će biti suočena s "vanjskom agresijom", ali nikada protiv svojih civila.

Jedan od bivših sirijskih ambasadora kazao je ove sedmice kako je "uvjeren" da će Asad biti spreman koristiti svoje hemijsko oružje ako osjeti da su mu dani odbrojani.

Nekoliko dana ranije, Wall Street Journal je objavio, pozivajući se na izvore obavještajnih službi, da Sirija razmješta hemijsko oružje.

Stručnjaci su po tom pitanju vrlo oprezni. "Informacije s kojima raspolažemo su vrlo šture i kontradiktorne", rekao je jedan strani diplomat, prenijela je Hina.

Osim toga, praktički ne postoje javno dostupni podaci o sirijskom hemijskom oružju budući da Damask nije član Organizacije za zabranu hemijskog oružja.

Izraelci su dosad pokazali najveću zabrinutost, a jedan od zapovjednika izraelske vojske general Yair Naveh kazao je da "Sirija posjeduje najveći arsenal hemijskog oružja na svijetu". Sirija ima "projektile i rakete koje mogu doseći bilo koji dio izraelskog teritorija", rekao je Naveh.

Stručnjaci i analitičari procjenjuju da je Sirija razvila vrlo sofisticirano oružje, te da posjeduje velike količine hemijskog oružja, između ostaloga tradicionalno oružje poput iperita, koji je u velikoj mjeri korišten tokom Prvog svjetskog rata, te plina sarin i neurotoksičnog plina VX, koji ima smrtne posljedice. Damask je navodno počeo razvijati program hemijskog oružja 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća uz pomoć tadašnjeg Sovjetskog saveza kako bi pojačao svoju borbu protiv Izraela. Sirija ipak nikada nije koristila svoje hemijsko oružje.

Sirijski režim je nakon toga uz pomoć Irana, jednog od svojih najvažnijih savjetnika, "izgradio centre za proizvodnju", po Centru za strateška i međunarodna pitanja.

Prema studiji Centra za neširenje oružja, Sirija posjeduje četiri ili pet tvornica za hemijsko oružje, koje se nalaze u blizini Damaska i Alepa, te u Hami, središtu pobune protiv Asadova režima.

Stručnjaci također upozoravaju da su početkom jula organizirani vojni manevri koji su uključivali i rakete tipa Scud i SS-21 koje mogu nositi hemijsko oružje.

"Korištenje tog oružja bilo bi vrlo, vrlo rizično" za režim, ocjenjuju stručnjaci.

Takav tok događaja u Siriji mogao bi značiti internacionalizaciju sukoba, naročito ako bude ugrožen i izraelski teritoriji, smatraju analitičari.

Zapad strahuje i od toga u čije će ruke doći sirijsko oružje, hemijsko i klasično, u slučaju pada Asadova režima, a neki se boje da bi ono moglo završiti u rukama terorističkih skupina, posebno El Kaide.

Sjedinjene Države već su prošle sedmice upozorile Siriju da će ju smatrati odgovornom ako ne uspije osigurati sigurnost svog hemijskog oružja. U februaru ove godine američki dužnosnici su procijenili da bi za osiguranje hemijskog oružja u Siriji trebalo više od 75.000 ljudi.