{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Svi gruzijski gubici

F
13.8.2008. u 11:42
0
0
Svi gruzijski gubici
0
Svi gruzijski gubici
Foto: AFP
Nakon šestodnevnog rata koji je odnio na desetke života, uskrsla Rusija je smlavila neposlušnog susjeda, ponizila Ameriku i Evropu i još jednom pokazala da je sila koje se valja plašiti, piše u srijedu na naslovnici The Independenta.
List sumira gubitke Tbilisija u sukobu koji je, kako piše, skupo koštao gruzijsku demokratiju i navodi da su razorene nade u ponovnu integraciju Južne Osetije i Abhazije u gruzijsku državu.

Teži i dugoročniji gubitak predstavljat će krah gruzijske ambicije da s ulaskom u Evropsku uniju, a iznad svega u NATO, postane punopravni član zapadnog svijeta.

Visoku cijenu kavkaskoga šestodnevnog rata će, smatra Independent, platiti i odnosi Istoka i Zapada, termina koji je kako smatra ovaj list, iznenada ponovo postao relevantan.

Rusija je skoro neometanim dubokim prodorom u dubinu gruzijske teritorije pokazala mišiće kojima je još jednom zauzela mjesto neospornoga gospodara u regiji. Povučene su, zaključuje Independent, crvene linije nove ravnoteže moći.

Rusija je krenula u invaziju Gruzije kako bi zaštitila stanovništvo Južne Osetije ali je to, smatra dnevnik The Times, bio samo privid.

Rusija je u stvarnosti htjela kazniti Gruziju zbog želje da uđe u NATO a Alijansu zato što je to Tbilisiju nudila; da naglasi, kako to u Moskvi vide, zapadne dvostruke standarde u davanju podrške samoopredjeljenju na Kosovu ali ne i na Kavkazu i da destabilizira vlast Mihaila Saakašvilija, koga Vladimir Putin prezire iz dna duše.

NATO je nastao kako bi Americi i njezinim evropskim saveznicima, suočenim s potencijalnim sovjetskim atomskim napadom, ponudio kolektivnu sigurnost. Kako je sovjetska ideologija mrtva, čak ni Vladimir Putin ne može oživiti tu prijetnju. NATO stoga mora pojasniti svoju misiju kako bi razuvjerio postsovjetsku Rusiju.

Rusija istovremeno mora modernizirati vlastitu vanjsku politiku kako bi prihvatila političku raznolikost duž svojih granica. Ironija je što NATO prvo mora učiniti ono zbog čega je prvobitno i formiran i poručiti Moskvi: dovde i ni korak dalje.

Komentator Financial Timesa pak konstatira da je uticaj Evropske unije i Sjedinjenih Država na Rusiju ograničen te da davanje nepredvidivom gruzijskom vodstvu bjanko mjenice članstva u NATO-u nimalo nije doprinijelo jačanju toga uticaja.

Zapad bi se i pored toga morao suočiti s Rusijom i robusno staviti na probu njezine namjere. Članstvo Rusije u Grupi osam najrazvijenijih zemalja svijeta (G-8), partnerstvo s Evropskom unijom i NATO-om i ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), što sve zajedno ulazi i u opis svjetske sile, mora biti uvjetovano ponašanjem Rusije kao odgovorne sile. To je najmanje što mogu očekivati zabrinuti bivši sovjetski vazali, zaključuje Financial Times.

Dnevnik The Guardian procjenjuje u srijedu da će se gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili sada morati boriti za opstanak na položaju jednoga od najmlađih šefova država u svijetu. Moskva je protiv njega već pokrenula organiziranu propagandnu ofanzivu da bi ga predstavila kao ratnog zločinca i, koristeći analogiju s Balkana, optužila za genocid.

I dok se Rusi nadaju da će se gruzijsko biračko tijelo samo okrenuti protiv Saakašvilija, iako potencijalnog nasljednika nema ni na vidiku, predsjednik Gruzije i dalje uživa snažnu američku podršku.

No, uočava Guardian, brojne evropske vlade se prema njemu odnose s popriličnom ravnodušnosti procjenjujući kako je on sam sebi najgori neprijatelj i nadajući se da će se demokratski kandidat na američkim predsjedničkim izborima Barack Obama distancirati od aktuelnog šefa gruzijske države.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: