Također u četvrtak prije početka samita okupit će se čelnici stranačkih organizacija zastupljenih u Evropskom parlamentu. U Meiseu pored Bruxellesa sastaju se čelnici Evropske pučke stranke, najjače skupine u Evropskom parlamentu.
Na stolu pred šefovima država ili vlada naći će se prijedlog njemačkog predsjedništva koji predviđa, uz određene izmjene, zadržavanje najvažnijih dijelova evropskog ustava, koji je propao nakon što je odbačen na referendumima u Francuskoj i Holandiji.
Jedna od izmjena je da se novi dokument sigurno neće zvati ustav nego ugovor. Novi ugovor trebao bi omogućiti lakše funkcioniranje proširene Unije i otkloniti institucionalne prepreke za daljnje proširenje. U njemu bi se zadržale inovacije iz propalog ustava, između ostaloga uvođenje funkcije predsjednika Vijeća EU-a s dvoipogodišnjim mandatom, uvođenjem funkcije ministra vanjskih poslova, odlučivanje dvostrukom većinom glasova i smanjenje broja područja o kojima se odlučuje konsenzusom.
Prema službenom rasporedu samit bi trebao završiti u petak, međutim niko ne isključuje da bi se mogao produžiti, a mnogi čelnici su otkazali svoje obaveze koje su bile predviđene za subotu.
U utorak navečer u Bruxellesu su se sastali predstavnici vlada zemalja članica kojima je njemačko predsjedništvo predočilo obrise budućeg ugovora o kojem su razgovarali nekoliko sati, prenosi Hina.
Riječ je zapravo o prijedlogu mandata za Međuvladinu konferenciju koja bi se sazvala u drugoj polovici ove godine i koja bi redigirala konačni tekst ugovora. Formalno, na predstojećem samitu neće se razgovarati o tekstu budućeg ugovora, nego o mandatu za Međuvladinu konferenciju, koji je, prema zamisli njemačkog predsjedništva, toliko precizan da zapravo predstavlja skicu ugovora. Cilj je da se na samitu riješe sva sporna pitanja, a da se Međuvladina konferencija bavi tehničkim dijelom posla na usuglašavanju teksta.
Uspjeh samita još je daleko od zajamčenog. U utorak navečer uz Poljsku, koja već neko vrijeme slovi kao glavna prepreka za dogovor, pojavila se i Velika Britanija koja je izišla s posve novim zahtjevima koje do sada nije postavljala.
Poljska, koja ima potporu Češke, ne želi prihvatiti rješenje iz propalog ustava prema kojem se odluke donose dvostrukom većinom glasova, što znači da je odluka donesena kada za nju glasa 55 posto država članica, koje istodobno moraju predstavljati najmanje 65 posto stanovništva Unije. Umjesto toga, Varšava predlaže da se težina glasa svake države članice odredi prema kvadratnom korijenu iz broja njezinih stanovnika. Taj prijedlog pogoduje manjim i srednjim članicama i jako je blizu sadašnjem rješenju u Ugovoru iz Nice. Prema tom ugovoru, Poljska ima 27 glasova, a više nego dvostruko veća Njemačka i zemlje s nešto manje stanovnika Francuska, Britanija i Italija imaju po 29 glasova. Prema posljednjim istupima poljskih dužnosnika, oni više nisu na poziciji "ili kvadratni korijen ili smrt", nego su otvoreni i za druga rješenja, ali insistiraju da se o tome pregovara na Međuvladinoj konferenciji. To, međutim, ne želi ni predsjedavajuća Njemačka ni ostale zemlje, među kojima ih je 18 već ratificiralo evropski ustav, jer bi to značilo otvaranje Pandorine kutije. Jedina koja pokazuje razumijevanje za poljski stav jest Češka.
U prijedlogu mandata za međuvladinu konferenciju, pitanje načina odlučivanja nije navedeno među tačkama o kojima bi trebalo razgovarati, ali je u fusnoti spomenuto da dvije zemlje imaju problema s tim.
Na sinoćnjem sastanku britanski predstavnik je izišao s dalekosežnim zahtjevima koji idu u pravcu razvodnjavanja pojedinih odredbi. London ne želi da Povelja o temeljnim pravima postane pravno obvezujući tekst i traži da buduća diplomatska služba EU-a bude u potpunoj nadležnosti država članica. Što se tiče funkcije ministra vanjskih poslova, zemlje koje su ratificirale ustav ne protive se promjeni naziva te funkcije, ali London sada traži da ta osoba, ma kako se zvala njezina funkcija, ne predsjedava redovitim mjesečnim sastancima vanjskih poslova. Ta osoba, prema Londonu, ne bi mogla govoriti u ime EU-a u Ujedinjenim narodima, bez odobrenja članica Vijeća sigurnosti.
Što se tiče rješenja koje predviđa da se poveća broj pitanja iz područja pravosuđa i unutarnjih poslova, o kojima će se odlučivati kvalificiranom većinom umjesto konsenzusom, čemu se Britanija također protivi, njemačko predsjedništvo predlaže mogućnost izuzeća za one zemlje koje to ne žele. Tako je primjerice riješeno pitanje Šengenskog prostora u kojem Britanija ne sudjeluje.
U njemačkom prijedlogu izišlo se u susret zahtjevima Holandije koja je tražila da se pojača uloga nacionalnih parlameneta u zakonodavnom procesu u EU-u.
Postigne li se dogovor o mandatu međuvladine konferencije, ona bi do kraja ove godine trebala usuglasiti sadržaj i strukturu novog ugovora.
U tom bi slučaju ostalo dovoljno vremena da se novi dokument ratificira u parlamentima zemalja članica prije sljedećih izbora za evropski parlament u proljeće 2009. godine.
Urnebesne reakcije u Srbiji zbog prekida prenosa Eurosonga: Baby Lasagnu porede s folkerom
