Kako nema energetskih izvora, Turska se uporno zalaže da postane tranzitna ruta za naftu i plin iz centralne Azije i kaspijske regije u situaciji kada Evropa nastoji smanjiti svoju ovisnost od energenata iz Rusije.
Analitičari ukazuju da sadašnje zaoštravanje između Moskve i Tbilisija povećava nestabilnost na Kavkazu i ugrožava takve ambicije Turske, prenio je Reuters.
"Ovaj sukob baca sjenku na vanjskopolitičku platformu Turske čiji je cilj stvaranje zone stabilnosti", ocijenio je Hugh Pope, analitičar iz Međunarodne krizne grupe.
Preko Gruzije i Turske ide naftovod Baku-Tbilisi-Čejhan, kojim dnevno "putuje" milion barela azerbejdžanske nafte do turskih luka na Mediteranu odakle ide izvoz za Zapad.
Udarac povjerenju u taj naftovod donio je i prošlogodišnji napad kurdskih pobunjenika na jednu njegovu dionicu, kada je izazvan veliki požar.
Analitičari smatraju kako će sukob u Gruziji pojačati dilemu da li zemlje kao što je Turska treba primiti u Evropsku uniju.
William Halle, predavač na univerzitetu u Istanbulu, smatra naprimjer da bi upravo zbog ovakvih situacija Tursku trebalo što prije dovesti "pod šator EU-a".
Njegov kolega iz Euroazijske konsultantske grupe Wolfgang Piccoli misli, međutim, da ulazak Turske u EU ne bio dobar potez za Evropljane.
"S primanjem Turske granice EU-a se dovode do Gruzije i ostatka Kavkaza, što možda ne bi bilo dobro za kontinentalnu Evropu", ističe Picoli.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
