Foto: AFP/POOL/File
Statusna konferencija u postupku protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića biće održana u srijedu, 1. jula u Haškom tribunalu, javio je dopisnik Srne iz Haga.
Žalbeno vijeće je najnovijim odlukama odbacilo Karadžićeve žalbe kojima je on osporavao zaključke pretresnog vijeća da se njegovi prigovori na oblike odgovornosti, za propust, specijalnu namjeru i komandni položaj, ne mogu razmatrati kao osporavanja nadležnosti suda.
Žalbeno vijeće se pozvalo na ranije odluke u predmetima protiv generala Vojske RS Zdravka Tolimira i generala Hrvatske vojske Ante Gotovine, kada je ustanovljeno da su "modaliteti odgovornosti pravna pitanja o kojima se dalje može raspravljati tokom suđenja" i da ona ne utiču na nadležnost suda.
Pretresno vijeće bi trebalo uskoro da donese odluku po Karadžićevom zahtjevu za odbacivanje optužnice čiji je osnov sporazum sa američkim diplomatom Ričardom Holbrukom.
Karadžić je tražio da bude održana rasprava o dokazima, na koju bi bilo pozvano 18 svjedoka koji su svojim pisanim izjavama već potvrdili da je u julu 1996. sa Holbrukom postignut sporazum o imunitetu za Karadžića.
Optužnica tereti Karadžića za dvostruki genocid 1992. i 1995. godine, za progone, istrebljenja, ubistva, deportacije i prisilno preseljenje, nezakonit napad na civile i uzimanje više od 200 pripadnika UN za taoce i žive štitove, u maju 1995. godine.
Poslije pauze od nedjelju dana, tokom koje je sudsko vijeće boravilo u Zagrebu, Sarajevu i Srebrenici, sutra će biti nastavljeno suđenje bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ) Momčilu Perišiću.
Odluka o ovim posjetama sudija bila je donesena kao povjerljiva. Posjete su započele u nedjelju, 21. juna, a saopštenje je u Tribunalu objavljeno u srijedu, 24. juna.
Najavljeno je da će sutra započeti unakrsno ispitivanje bivšeg ministra inostranih poslova BiH Muhameda Šaćirbeja, koji posredstvom video-linka svjedoči iz Njujorka.
Perišić se tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, počinjene od 1993. do 1995. godine u Sarajevu, Srebrenici i Zagrebu.
Navodi se da je on pružao značajnu kadrovsku, materijalnu i logističku podršku VRS u BiH i Vojsci Srpske Krajine u Hrvatskoj. Prema optužnici, obezbjeđivanje i finansiranje oficira VJ na službi u VRS i SVK obavljano je tajno, kako bi se sakrila uloga Vlade SRJ u sukobima u Hrvatskoj i BiH.
Na suđenju bivšem načelniku Resora javne bezbjednosti MUP Srbije, generalu Vlastimiru Đorđeviću nastavlja se dokazni postupak optužbe. Đorđević je optužen za zločine nad Albancima na Kosovu u prvoj polovini 1999. godine.
Sudsko vijeće zakazalo je za sutra nastavak suđenja bivšem načelniku Službe državne bezbednosti Srbije Jovici Stanišiću i njegovom pomoćniku Franku Simatoviću - Frenkiju, a trebalo bi da bude saslušan prvi svjedok optužbe.
Tužilaštvo je uvodnu riječ u ovom postupku izložilo 9. juna, dok je odbrana odlučila da svoju uvodnu riječ ne iznosi u ovoj fazi postupka.
Stanišić i Simatović optuženi su za zločine nad nesrpskim civilima u BiH i Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine,
Suđenje je prvi put počelo početkom prošle godine, ali je ubrzo prekinuto zbog Stanišićevog lošeg zdravstvenog stanja.
U skladu sa nalogom suda, Vijeću se sedmično podnose ljekarski izvještaji, kako bi se vidjelo u kojoj mjeri je Stanišić sada u stanju da prati suđenje.
Sutra će biti nastavljen i glavni pretres na suđenju šestorici bivših visokih zvaničnika Herceg-Bosne, kojima se sudi za etničko čišćenje nehrvatskog stanovništva, na kojem je u toku dokazni postupak odbrane generala Slobodana Praljka.
Suđenje hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, optuženima za zločine nad srpskim stanovništvom u toku i posle operacije "Oluja" u ljeto 1995. godine, biće nastavljeno utorak, 30. juna.
Dokazni postupak nastavlja odbrana generala Gotovine.
U srijedu, 1. jula u Tribunalu će biti nastavljeno suđenje bivšem portparolu Tužilaštva Tribunala, francuskoj novinarki Florans Artman, protiv koje se vodi postupak po optužnici za nepoštovanje suda.
Sa svjedočenjem će nastaviti direktor beogradskog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić.
Stranama u postupku je naloženo da do 2. jula predaju svoje završne podneske, a za petak, 3. jula, zakazano je izlaganje završnih riječi.
Postupak za nepoštivanje suda protiv Artmanove je pokrenut zato što je u svojoj knjizi "Mir i kazna" i u tekstu "Prikriveni ključni dokazi o genocidu" za Bosanski institut iz Londona, objavila informacije o povjerljivim odlukama Žalbenog vijeća kojima je odobren zaštićen status za dokumente Vrhovnog savjeta odbrane SR Jugoslavije uvedene u dokaze na suđenju Slobodanu Miloševiću.
Možda vas zanima
Reagovao doktorski tim
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
Nedavno predstavila album
