{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Stanje u Siriji danas podsjeća na stanje u Bosni '92.

S
20.2.2012. u 18:54
0
65
Stanje u Siriji danas podsjeća na stanje u Bosni '92.
0
Hladnokrvna snajperska ubistva, neviđena granatiranja, operacije pod svjetlom lampi, glad i strah u gradu koji je u nemilosti superiorne sile. Sva ova okrutnost podsjeća na rat u Bosni i Hercegovini prije 20 godina, kada su srpske, bošnjačke i hrvatske snage razvaljivale ovu balkansku zemlju, a građani opkoljenog grada svoje žrtve sahranjivali na sportskim terenima, piše novinar Reutersa Douglas Hamilton.
Tenkovi u blizini sirijskog grada Homsa, 10. februar 2012. godine. (Foto: AFP)
Tenkovi u blizini sirijskog grada Homsa, 10. februar 2012. godine. (Foto: AFP)

U početku, pokolj u Bosni je bio emitiran širom svijeta, iz mjeseca u mjesec, kroz 24-satne vijesti satelitskih televizija. Pokolj u sirijskom gradu Homsu možemo pratiti iz sata u sat preko mobilnih telefona i amaterskih videa.

Fotografije mrtvih beba, otrgnutih udova, krvi koja šiba na sve strane, boli koja izaziva užas, pratile su zahtjeve za stranu oružanu intervenciju.

Intervencija je stigla u Bosnu, ali nakon četiri godine agonije u kojoj su ubijeni deseci hiljada ljudi, a milioni protjerani iz svojih domova.

Zapadne sile koji su napokon zaustavile pokolj u Bosni kažu da nemaju namjeru odlaziti u Siriju, što je potez koji će imati nesagledive posljedice u nestabilnoj regiji.

Bosna je bila mala jugoslavenska republika, evropska kriza na pragu NATO-a. Sirija je jedna od glavnih arapskih republika sa moćnim prijateljima u Rusiji i Iranu, zemlja koja se nalazi na strateškom raskršću.

Postoji nešto u sirijskom ratu što smo već vidjeli u Bosni. Fotografije "humanitarnih" lijekova, misije pomoći koje su u Bosni dovele do neupitne vojne intervencije.

"Bosanski rat i sukob u Siriji su različiti po prirodi", kažu Soner Cagaptay i Andrew Tabler iz Insituta Washington.

Poginuli civili ukopavani su na sportskim terenima, Sarajevo 8. oktobar 1993. godine. (Foto: AFP)
Poginuli civili ukopavani su na sportskim terenima, Sarajevo 8. oktobar 1993. godine. (Foto: AFP)

Ali, kažu Cagaptay i Tabler, "sve međunarodne grupe koje žele pružiti humanitarnu intervenciju i zaštiti ugrožene civile u enklavama u Siriji trebaju naučiti lekciju iz Bosne u '90-im".

Te lekcije pokazuju da će biti potrebna međunarodna sila, zaštita iz zraka i vojska koja će imati pravo uzvratiti pucnjavu. To će vjerovatno biti pod vodstvom NATO-a na čelu sa Turskom, sjevernim sirijskim susjedom i još nekoliko arapskih zemalja.

U posljednjih 11 mjeseci više 5.500 Sirijaca je ubijeno.
Svijet je gledao strašne događaje u Bosni, jer je intervencija došla sporo. Zapad se nerado umiješao u ono što je vidio kao etnički građanski rat. Na drugoj strani je bila Rusija koja se nije željela miješati. Slična situacija je i u Sriji. Veto Rusije i Kine je blokirao akciju Vijeća sigursnoti Ujedinjenih naroda.

Prošle sedmice je u Sarajevu holivudska zvijezda i zaštitinica ljudskih prava Angleina Jolie prikazala svoj film "U zemlji krvi i meda". Ona se nada da će to poslužiti kao "poziv za buđenje" da se zaustavi pokolj u Siriji.

Pripadnik UNPROFOR-a ispred baze u Sarajevu, 16. novembar 1993. godine. (Foto: AFP)
Pripadnik UNPROFOR-a ispred baze u Sarajevu, 16. novembar 1993. godine. (Foto: AFP)

U Bosni je rat zaustavljen nakon pet godina i 100 rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, koji su se u ljeto '92. nadali da će sve biti gotovo vrlo brzo. No, rat je završen u zimu 1995. godine, bilo je više od 100.000 poginulih osoba i mnogi gradovi su totalno uništeni.

Intervencija u Bosni je počela u junu 1992. godine kada je UNPROFOR krenuo prema sarajevskom aerodromu. UNPROFOR je postao, kako kaže historičar William Shawcross, jedna od najnesrentijih mirovnih misija u posljednje vrijeme.

Trenutno, male su šanse da će UN poslati mirovnu misiju u Siriju, jer "ne mogu sačuvati mir". Nisu ga mogli sačuvati ni 1992. godine u Bosni.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: