Kako je javila Slovenska tiskovna agencija STA, pozivajući se na izvore u Bruxellesu, Slovenija može računati na pomoć fonda solidarnosti EU-a za obnovu partizanske spomen-bolnice Franja blizu mjesta Cerkno koju je vlada Janeza Janše kandidirala za uvrštenje na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine.
Slovenija ima pravo na pomoć EU-a ako ukupna šteta, koju su izazvale poplave i odroni, bude veća od 164 milijuna eura, javila je STA uz napomenu da procjena štete, a najveća je zabilježena na području Celja, još nije učinjena.
Premijer Janez Janša izjavio je u srijedu da je ona znatno veća od tri promila nacionalnog proizvoda. U 2006. godini Slovenija je po službenim podacima imala bruto nacionalni proizvod od 30 milijardi eura.
U Sloveniji će u petak biti dan žalosti u spomen na žrtve poplava, javili su slovenski mediji.
Najnovije poplave i odroni bili su najgori poslije onih zabilježenih krajem 1990. i u jesen 1998. godine. Meteorolozi i fizičari povezuju ih i s klimatskim promjenama, ali i nedostatnim mjerama zaštite od poplava i erozije kao i nedovoljnim investicijama u smanjivanje rizika od poplava.
Po službenim podacima, područje koje je potencijalno vodoplavno obuhvaća 300.000 hektara površine i na njemu živi 7 posto stanovništva. Većoj opasnosti od poplava pridonijela je i urbanizacija krajeva u kojima se tradicionalno nije mnogo gradilo. Posebni su rizici u uskim alpskim dolinama i s rijekama koje se nakon pljuskova izlijevaju iz korita, kako je to pokazao slučaj gradića Železniki koji je najviše stradao nakon izljeva bujice iz rijeke Sore.
Najveći dio rizičnih područja u Sloveniji, 54 posto, nalazi se uz rijeku Savu i njezine pritoke.