Sjećanje na Vaclava Havela, čovjeka koji je bio predsjednik dvije države i veliki prijatelj BiH
Havel se rodio u porodici intelektualaca koja je bila politički aktivna u Češkoj. Upravo zbog toga komunistički režim mu je zabranio da studira nakon završene srednje škole. Kao tinejdžer počeo je objavljivati drame od kojih su neke postigle svjetsku slavu. Bio je i aktivan učesnik Praškog proljeća 1968. godine, nakon čega je bio pod stalnom prismotrom režima te je od 1979. do 1983. godine bio i u zatvoru.
Nakon dolaska 1989. godine i početka demokratskih promjena u Evropi, Havel se uključio ponovo u revolucionarno djelovanje. Bio je predsjednik organizacije Civilni forum s kojom su komunističke vlasti kasnije vodile pregovore.
Godine 1989. godine je postao deseti predsjednik Čehoslovačke nakon što su ga na tu poziciju jednoglasno izabrali delegati češkog parlamenta. 1990. godine održani su prvi slobodni izbori u Čehoslovačkoj gdje je njegov Građanski forum ostvario uvjerljivu pobjedu.
Havel se u početku zalagao za opstanak Čehoslovačke, no nakon porasta političkih tenzija između Čeha i Slovaka i proglašenja Slovačke deklaracije o nezavisnosti dao je ostavku na mjesto predsjednika.
Međutim na izborima u nezavisnoj Češkoj 1993. godine Havel je osvojio najviše glasova i postao prvi predsjednik ove države. Iako je pozicija premijera bila snažnija od predsjedničke, zahvaljujući svom autoritetu on je stekao veću ulogu.
Havel je jednom prilikom kazao kako je njegovo najveće dostignuće kao predsjednika jeste doprinos u raspadu Varšavskog pakta. Također, bio je jedan od političara koji su najviše doprinijeli tranziciji NATO-a, te se zalagao za uključivanje bivših članica Varšavskog pakta u savez.
Bio je veliki prijatelj Bosne i Hercegovine te je jednom prilikom usporedio odnos međunarodne zajednice prema BiH sa stanjem iz 1939. godine kada je Čehoslovačka ostavljena na cjedilu i isporučena Hitleru.
Smatrao je kako rat u BiH nije sukob naroda nego različitih principa i koncepcija.
"Ne može se govoriti da su to zaraćene strane, a detektirati za kakve se ciljeve te strane bore. Ja sam ne samo u razgovoru sa predsjednikom Izetbegovićem nego sa svima s kojima sam govorio tokom Mjeseca BiH u Pragu, uvijek izoova uvjeravao da bosanska strana želi demoratiju, građanski suživot ljudi različitih naroda i religija. tako kako je bilo ranije. Da žele evropski orjentiranu državu. To je nešto potpuno suprotno sa shvaćanjem etnički čiste države", kazao je Havel jednom prilikom u intervjuu.
Kritikovao je međunarodnu zajednicu da ne razumije dovoljno situaciju u Bosni i Hercegovini, te da je primjenjivanje rješenja etničkih podjela pogrešno i osuđeno na propast.
"Jedan od najvećih apsurda jest da se nekoga stavi pred međunarodni tribunal kao ratnog zločinca, a u isto vrijeme se s njim pregovara o podjeli međunarodno priznate države. Čvrsto vjerujem da sve ovo što govorim počinju shvatati danas, na žalost, sa velikim zakašnjejem koje se moralo platiti ogromnim ljudskim žrtvama", upozoravao je Havel.
Isticao je da ako princip građanskog suživota izgubi svoju bitku u Bosni i Hercegovini da će to izgubiti i u cijeloj Evropi.
Kao strastveni pušač obolio je od raka pluća s kojim se borio dugo godina. Ipak nakon dugogodišnje borbe 18. decembra 2011. godine preminuo je u svojoj rodnoj kući u selu Hradečeku. Bivša američka sekretarka Madeleine Albright je kazala kako je upravo Vaclav Havel jedna od najvećih figura 20. stoljeća.
