{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Siromašnih u Hrvatskoj i više nego što pokazuje statistika

F
9.4.2012. u 16:43
0
3
Siromašnih u Hrvatskoj i više nego što pokazuje statistika
0
Siromašnih u Hrvatskoj i više nego što pokazuje statistika
Foto: Ilustracija
Siromašnih u Hrvatskoj ima i više nego što pokazuje statistika koja kreće od prosječne plate i penzije, ali ne uzima u obzir prosječan raspoloživi dohodak za troškove, odnosno odbijanje iznosa rata kredita, izjavio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever.
Objašnjavajući da se siromaštvo u Hrvatskoj iskazuje u nekoliko nivoa, Sever je u izjavi za Vjesnik istakao da su u prvoj kategoriji oni stvarno siromašni koji su potonuli do nivoa socijalne isključenosti, a takvih je po statistici od 18 do 20 posto građana.

Uz njih je mnogo građana na samoj granici siromaštva, a mnogo nezaposlenih već jeste siromašno, pa su prisiljeni da se snalaze radom na crno. Siromaštvo u velikoj mjeri pogađa staračka i samačka domaćinstva i ona u seoskim sredinama.

Druga kategorija su ljudi koji rade, ali ne primaju platu, rekao je Sever i dodao da takvih vjerovatno nema 100.000, kako se govori u javnosti, ali ih svakako treba ubrajati u siromašne.

"Pritišću ih banke za otplatu kredita, a oni dolaze na posao i rade bez plate u nadi da će se nešto promijeniti i iz straha da drugdje neće naći posao. Kako bi preživjeli, zadužuju se kod zelenaša, jer u bankama ne mogu do kredita. Time si stavljaju novu omču oko vrata, jer i taj kredit treba vratiti", ocijenio je Sever.

Ukazujući na još jednu kategoriju siromašnih - radnike koji primaju platu, ali je ona toliko mala da s njom ne mogu živjeti, on je podsjetio da je prosječna plata, koja je oko 5.400 kuna (723 eura), nedovoljna za pokriće svih mjesečnih troškova.

Čak tri četvrtine građana muku muče s pokrićem redovnih mjesečnih troškova, što ne znači da su svi siromašni, ali su prisiljeni da se mnogo toga odriču.

Osim onih kojima rate kredita nose značajan dio plate, mnogo građana uskraćeno je za niz civilizacijskih dobara, iako ne pripadaju u kategoriju siromašnih. Nije tu riječ o automobilu, nego o internetu ili mobitelu, što sebi ne mogu da priušte mnogi koji prema statistici nisu siromašni, ali objektivno jesu, kaže Sever.

On priznaje da ni sindikalna korpa minimalnih mjesečnih troškova ne uračunava otplatu kredita, pa NHS pokušava da osmisli realniju minimalnu korpu.

U NHS-u interno računaju i realnu korpu, polazeći od tročlane familije i prihoda od jedne i po prosječne plate u kojoj se računaju troškovi za automobil, mobitel, lijekove, vitamine i amortizaciju kućanskih aparata.

Ta korpa mjesečnih troškova prelazi 10.000 kuna (1.340 eura), a prihod familije pokriva samo 75 posto, rekao je Sever.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: