Roditelji u Gazi gladuju da bi njihova djeca jela jednom dnevno, neki satima na hladnoći traže hranu
Svoju djecu pokušava hraniti barem jednom dnevno, kazala je dok je njegovala svog muža, oboljelog od raka i dijabetesa.
"Sada su slabi, uvijek imaju dijareju, lica su im žuta", rekla je El Jamara, čija je porodica raseljena iz sjeverne Gaze. Kako je dodala, njena 17-godišnja kćerka joj kaže da osjeća vrtoglavicu, a muž ne jede.
Dok Gaza ide ka velikoj gladi, raseljeni civili i zdravstveni radnici rekli su za CNN da gladuju kako bi njihova djeca mogla jesti ono malo što im je dostupno. Ako Palestinci pronađu vodu, ona je vjerovatno nepitka. Kada kamioni za pomoć uđu u grad, ljudi se penju jedni preko drugih da zgrabe pomoć.
Djeca koja žive na ulici, nakon što ih je izraelsko bombardiranje protjerala iz domova, plaču i tuku se zbog ustajalog hljeba. Drugi hodaju satima po hladnoći u potrazi za hranom, rizikujući da budu izloženi izraelskim napadima.
Čak i prije rata, dvoje od troje ljudi u Gazi oslanjalo se na podršku u hrani, rekao je za CNN Arif Husain, glavni ekonomista Svjetskog programa za hranu (WFP). Palestinci su proživjeli 17 godina djelomične blokade koju su uveli Izrael i Egipat.
Izraelsko bombardovanje i opsada od 7. oktobra drastično su smanjili vitalne zalihe u Gazi, ostavljajući čitavo stanovništvo od oko 2,2 miliona izloženo visokom nivou akutne nesigurnosti hrane ili još gore, prema Integrisanoj klasifikaciji faza sigurnosti hrane i ishrane (IPC), koja procjenjuje globalna nesigurnost hrane i pothranjenost. Martin Griffiths, UN-ov šef za hitnu pomoć, rekao je da je "velika većina" od 400.000 stanovnika Gaze koje su agencije UN-a okarakterizirale kao ugrožene od gladi "zapravo u gladi". Stručnjaci UN-a za ljudska prava upozorili su da "Izrael uništava prehrambeni sistem Gaze i koristi hranu kao oružje protiv palestinskog naroda".
Tokom više od 100 dana, Palestinci u Gazi su vidjeli masovno raseljavanje, naselja pretvorena u pepeo i ruševine, cijele porodice izbrisane ratom, porast smrtonosnih bolesti i medicinski sistem uništen bombardiranjem. Sada su gladovanje i dehidracija glavna prijetnja njihovom opstanku.
U izraelskim napadima na Gazu od 7. oktobra ubijeno je najmanje 26.637 ljudi, a povrijeđeno je 65.387 drugih, prema podacima Ministarstva zdravlja koje vodi Hamas. Izraelska vojska pokrenula je svoju kampanju nakon što je militantna grupa ubila više od 1.200 ljudi u napadima bez presedana na Izrael i kaže da cilja Hamas.
Mohammed Hamouda, fizioterapeut raseljen u Rafah, sjeća se dana kada je njegov kolega Odeh Al-Haw ubijen pokušavajući da nabavi vodu za svoju porodicu.
Al-Haw je stajao u redu na vodovodnoj stanici u izbjegličkom kampu Jabalya, u sjevernoj Gazi, kada je njega i desetine drugih pogodilo izraelsko bombardiranje, rekao je Hamouda.
"Nažalost, mnogi rođaci i prijatelji su još uvijek u sjevernom pojasu Gaze i mnogo pate", rekao je Hamouda, otac troje djece i dodao da "oni jedu travu i piju zagađenu vodu".
Izraelska blokada i ograničenja u isporuci pomoći znače da su zalihe očajnički niske, što podiže cijene i čini hranu nedostupnom ljudima širom Gaze. Nedostaci su još gori u sjevernim dijelovima pojasa, prema UN-u, gdje je Izrael koncentrisao svoju vojnu ofanzivu u ranim danima rata. Prekid u komunikaciji ometa napore medija da se izvještava o gladovanju i dehidraciji u regionu.
"Ljudi su klali magarca da bi jeli njegovo meso", kaže Hamouda da su mu prijatelji u Jabalyi rekli ranije ovog mjeseca.
U onome što bi mogao biti ozbiljan udarac humanitarnim naporima, nekoliko zapadnih zemalja obustavilo je posljednjih dana finansiranje glavne agencije UN-a u Gazi, Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć i rad za palestinske izbjeglice na Bliskom istoku (UNRWA) zbog optužbi koje je iznio Izrael da je nekoliko njenih službenika učestvovalo u napadima 7. oktobra. UN je otpustio nekoliko zaposlenih nakon optužbi.
Gihan El Baz drži dijete na koljenima dok tješi svoju djecu i unuke, za koje kaže da se svaki dan bude "vrišteći" za hranu.
"U skloništima nema dovoljno hrane, sunce zalazi, a nismo ni ručali", rekao je El Baz, koji živi sa 10 rođaka u šatoru u Rafahu. Njeguje svog muža, za kojeg kaže da je pao i slomio ruku dok mu se vrtilo od iscrpljenosti.
"Nema pića, nema čiste vode, nema čistog kupatila, dijete plače za keksom, a mi ne možemo ni da nađemo da joj damo", rekla je.
Raseljeni roditelji u Rafahu, gdje je OCHA izvijestila da je više od 1,3 miliona stanovnika Gaze bilo prisiljeno pobjeći, kažu da je stres zbog nemogućnosti zaštite svoje djece od bombardovanja pojačan njihovom nesposobnošću da obezbijede dovoljno hrane. Ograničen pristup električnoj energiji onemogućava hlađenje kvarljive robe. Uslovi života su pretrpani i nehigijenski.
"Ljudi su primorani sjeći drveće kako bi dobili drva za grijanje i pripremu hrane. Dim je posvuda, a muhe se šire i prenose bolesti", rekao je Hazem Saeed Al-Naizi, direktor sirotišta u gradu Gazi koji je pobjegao na jug sa 40 ljudi pod njegovom brigom – od kojih su većina djeca i novorođenčad koji žive s invaliditetom.
Hamouda, raseljeni zdravstveni radnik, hranio je svoju djecu, od šest, četiri i dvije godine, mješavinom voća i povrća, keksa, svježih sokova, mesa i morskih plodova. Ove godine, kako je rekao, porodica je jedva jela jedan obrok dnevno, živeći na starom hljebu i mesnim konzervama.
Razmjer i brzina potencijalne gladi u Gazi dovest će djecu koja su preživjela do doživotnih zdravstvenih rizika, rekla je Rebecca Inglis, doktorica intenzivne njege u Britaniji koja redovno posjećuje Gazu kako bi podučavala studente medicine.
Prvih 1.000 dana djetetovog života je "apsolutno kritično" za fizički rast i kognitivni razvoj, rekla je Inglis za CNN.
Neuhranjena djeca imaju 11 puta veći rizik od umiranja u odnosu na dobro uhranjenu djecu, rekla je ona. Nedostaci vitamina i minerala tjeraju tijelo u "stanje isključenja u hitnim slučajevima" gdje gubi sposobnost stvaranja energije, debljanja ili održavanja funkcije bubrega i jetre, dodala je.
Romi proslavljaju svoj najveći praznik: Ovako izgleda Đurđevdan u naselju Gorica u Sarajevu
