{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Rasprava o Hrvatskoj na vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta

F
29.1.2008. u 16:31
0
0
Rasprava o Hrvatskoj na vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta
0
Rasprava o Hrvatskoj na vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta
Foto: Reuters
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je u utorak pred vanjskopolitičkim odborom Evropskog parlamenta da Evropska komisija traži od Hrvatske da zamrzne Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) za članice EU-a.
"Postoji dijalog između Evropske komisije i Hrvatske i koliko mi je poznato Komisija je zatražila od Hrvatske da ispuni obavezu koju je preuzela 2004. Od Hrvatske je zatraženo da zamrzne ZERP. Stvar je jednostavna, Hrvatska treba ispuniti svoje obaveze i nema smisla lobirati različitim kanalima", rekao je Rupel odgovarajući zastupnici
Doris Pack na pitanje koja zemlja u EU blokira pregovore s Hrvatskom u poglavlju Ribarstvo.

Rupel je vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta predstavio prioritete slovenskog predsjedništva. Prije toga održana je rasprava o Hrvatskoj, na kojoj je sudjelovao glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak i na kojoj je izvjestitelj EP-a Hannes Swoboda predstavio svoj nacrt izvještaja o napretku Hrvatske.

Rupel je rekao da je Hrvatska posljednjih mjeseci praktički prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom i da se već dugo nije sastao s hrvatskim šefom diplomacije, dodajući da to ne pomaže rješavanju problema.

"Kod ZERP-a se ne radi samo o ribarstvu, radi se i tome da je Hrvatska priložila uz svoj zakon i neke geografske karte koji postavljaju granicu između Hrvatske i Slovenije tamo gdje ne bi smjela biti, tamo gdje se Hrvati možda nadaju da bi trebala biti, ali se Slovenija s tim ne slaže. Jasno je da ta zona za članice EU-a neće vrijediti, da neće vrijediti dok ne dođe do međusobnog, četverostranog dogovora između Italije, Slovenije, Hrvatske i Evropske komisije", rekao je Rupel.

Zastupnica Doris Pack rekla je u raspravi da ne razumije u čemu je problem s hrvatskim ZERP-om. "Ne mogu razumjeti u čemu je problem, sve tri su zemlje proglasile svoje ekološke zone, a sada svi optužuju Hrvatsku što je to učinila. Mislim da to mora biti nesporazum ili nedostatak volje da se pomogne u rješavanju problema", rekla je Pack, dodajući da se ne bi smjelo kazniti zemlju koja želi zaštititi Jadran, javila je Hina.

Ponovila je da neriješena granična pitanja ne mogu biti nikakva prepreka za hrvatske pristupne pregovore, jer to nije bio slučaj ni s jednom zemljom, a Hrvatska je davno prije ponudila međunarodnu arbitražu. Istaknula je da Hrvatska ima važnijih poslova od toga, poput borbe protiv korupcije, reforme pravosuđa i restrukturiranja brodogradnje.

Drobnjak je u svom izlaganju rekao da je ZERP proglašen u skladu s odgovarajućom konvencijom UN-a, da ne prejudicira granice te da se on u zadnje tri godine odnosio samo Hrvatsku i treće zemlje, a ne i na članice EU-a. U međuvremenu su, 2005. i 2006., i Slovenija i Italija proglasile svoje ekološke zone.

Istaknuo je da se problem možda mogao riješiti u pregovorima o poglavlju Ribarstvo, ali da to već neko vrijeme blokira jedna zemlja članica, ne pojasnivši o kojoj se radi.

Drobnjak je rekao da zapisnik koji su potpisali državni tajnici
Hrvatske, Italije i Slovenije u nazočnosti predstavnika Evropske komisije, u kojem je Hrvatska izvijestila da se primjena ZERP-a neće odnositi na članice EU-a, nije međunarodni ugovor i nije ratificiran u parlamentima.

Eurozastupnici iz Slovenije u svojim su istupima isticali da nije riječ o bilateralnom pitanju između Hrvatske i Slovenije, nego između EU-a i Hrvatske. Borut Pahor je rekao da je taj zapisnik dio Pregovaračkog okvira.

U nacrtu Swobodina izvješća izražava se žaljenje što je hrvatska Vlada odlučila jednostrano uvesti ZERP u Jadranu, odustajući od dogovora postignutog 2004. s talijanskim i slovenskim vlastima, te se podsjeća Hrvatsku da bi, ako se ne pronađe zajedničko dogovorno rješenje, to moglo imati ozbiljne posljedice na brzinu pristupnih pregovora.

Swoboda je u izjavi novinarima rekao da Hrvatska "sada mora pokazati spremnost da prestane sa primjenom ZERP-a, a s druge strane očekujemo od Slovenije da s Hrvatskom vodi iskren dijalog kako riješiti taj problem".

Od Hrvatske se u nacrtu izvještaja traži da pokaže spremnost u rješavanju svih otvorenih graničnih pitanja i očekuje se "ista spremnost i potpora od strane njezinih susjeda", pozdravlja se dogovor između premijera Hrvatske i Slovenije o pitanju arbitraže i traži od obiju strana da provedu taj dogovor i podupru rezultat arbitraže jasnima odlukama svojih parlamenata.

Swoboda ponavlja cilj iz prošlogodišnjeg izvještaja i ističe "nadu da povećani napori Hrvatske i pojačana potpora institucija EU-a još mogu dovesti do finalizacije pristupnog sporazuma na vrijeme kako bi ga Evropski parlament mogao razmotriti prije sljedećih izbora u junu 2009., tako da proces ratifikacije (hrvatskog pristupnog sporazuma) može početi što je prije moguće".

Dosta pitanja u raspravi izazvalo je suzdržano iskazano
nezadovoljstvo Vladimira Drobnjaka sadašnjom brzinom pregovora.

"Iako nismo nezadovoljni s dosad ukupno postignutim rezultatima, ipak ne mogu reći da smo potpuno zadovoljni sadašnjom dinamikom procesa", rekao je Drobnjak, kazavši da Hrvatska ne može jedina biti odgovorna za brzinu procesa.

Također je istaknuo da bi se mogla ubrzati verifikacija mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja.

Predstavnik Evropske komisije na to je reagirao prebacujući krivicu na Vijeće EU-a, kazavši da je Komisija do sada verificirala četiri mjerila za otvaranje, koje je Hrvatska ispunila i da se sada o tome treba očitovati Vijeće.

Slovenski zastupnik Jelko Kacin oštro je napao Drobnjakove kritike za sporost pregovora. "Kakav je to način da se zemlja koja pregovara žali na slabu ekipiranost Komisije, isto je učinio i premijer (Ivo) Sanader, a to je zapadnobalkanska praksa da se druge optužuje za ono što treba sam napraviti", rekao je Kacin.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: