Svijet
0

Raspisan referendum o novom bolivijskom ustavu

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Bolivijski Kongres u utorak je donio zakon kojim se za 25. januar 2009. godine raspisuje referendum o spornom nacrtu ustava koji bi trebalo da preustroji Boliviju, izvijestile su tamošnje televizijske stanice.

Socijalistički predsjednik Evo Morales i hiljade njegovih pristalica pristiglih iz Anda 48 sati su stajali pred zgradom Kongresa kako bi načinili pritisak na zastupnike i dočekali konačnu odluku, po završetku povijesnog marša.

Bivši vođa MAS-a (Pokret za socijalizam) proveo je noć na Oružanom trgu u La Pazu, preko puta Kongresa, s hiljadama seljaka u pončima, radnika i rudara s kacigama na glavi, prijeteći da će zauzeti zgradu ako senatori i zastupnici ne donesu odluku o sazivanju referenduma.

"Zakon o sazivanju referenduma je odobren", objavio je u utorak navečer dopredsjednik Alvaro Garcia Linera.

U času dok se preko razglasa objavljivala vijest o službenom donošenju zakona o sazivanju referenduma, Morales je briznuo u plač. "Osjećam da su ove promjene nepovratne. Neoliberalizam se više neće vratiti", rekao je predsjednik bolivijske države, blizak politički saveznik venecuelanskog predsjednika Huga Chaveza.

Predsjednik Morales se već nekoliko mjeseci bori s guvernerima bogatih bolivijskih pokrajina, autonomašima i liberalima, koji se protive tom nacrtu socijalističkog ustava, nazivajući ga urođeničkim i etatističkim.

Opozicija je u Kongresu odbijala zakon o referendumu govoreći kako bi nacrt ustava dao previše vlasti Moralesu, prvom indijanskom predsjedniku Bolivije, ali su glasali za zakon nakon što se Morales saglasio da se ograniči na natjecanje samo za još jedan mandat te prihvatio revidirati nacrt kako bi zadovoljio neke njihove zahtjeve.

Revidirani dokument će osigurati veću samoupravu kako urođeničkim skupinama tako i istočnim pokrajinama koje kontrolira opozicija.

Još jedan referendum, prenosi Hina, treba se održati 25. januara 2009. godine radi dovršetka agrarne reforme i određivanja najveće moguće površine za privatna imanja (između 5.000 i 10.000 hektara).