Predsjednik Obama je u svom govoru najviše pažnje posvetio ekonomskoj krizi i najavio novi budžet SAD-a u uvjetima deficita od više od 1000 milijardi dolara, javio je BBC.
Poručio je da će Amerikanci "ponovo podići i obnoviti" zemlju i iz krize izaći "mnogo jači", iako je naglasio da će spašavanje banaka koštati više od već odobrenih 700 milijardi dolara.
"Moguće je da nam je privreda oslabljena i da nam je povjerenje poljuljano, jer živimo u teškim i neizvjesnim vremenima. Želim da večeras svaki Amerikanac zna da ćemo se obnoviti i oporaviti i da će Sjedinjene Države izaći iz ovoga jače nego što su bile", kazao je američki predsjednik u utorak navečer.
Glavni ciljevi niza ekonomskih poticaja Obamine administracije su očuvanje postojećih i otvaranje 3,5 miliona novih radnih mjesta, obnova zajmova i ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i energetiku.
Predsjednik Obama je te tri oblasti opisao kao investicijske prioritete svoje administracije i kao oblasti presudne za budućnost američke privrede.
Ujedno je obećao da će prepoloviti rekordno visok budžetski deficit do kraja svoga prvog mandata 2012. i najavio uštede od 3.000 milijardi dolara u slijedećih deset godina. A sve to, kako je istaknuo, počinje već danas.
"Neko vrijeme su teške rasprave i važne odluke odgađane za kasnije. Sada je došao trenutak da platimo za sve što smo radili i da uzemo svoju sudbinu u svoje ruke. Ne samo da ćemo oživjeti privredu kakvu imamo, već ćemo postaviti novi temelj za trajni napredak. Zato je moj ekonomski program sastavljen s ciljem da se to postigne, a prvo poglavlje tog programa su radna mjesta", kazao je.
Prema Obaminom programu obnovljivi izvori energije će biti udvostručeni u slijedeće tri godine i bit će položene hiljade kilometara kablova nove energetske mreže širom Amerike, a bit će i ograničeno ispuštanje ugljika u atmosferu.
Govoreći o vanjskoj politici, Obama je naglasio da će prvi put u budžet uključiti pune troškove ratova u Iraku i Afganistanu. Ponovio je da se preispituje američka politika u oba ta rata i najavio novu strategiju za Afganistan i Pakistan kao i za borbu protiv Al-Qaide.
Predsjednik Obama je izdvojio terorizam i širenje nuklearnog naoružanja kao dva najveća izazova 21. stoljeća. Dodao je i da će njegov izaslanik za Bliski istok nastojati da se osigura napredak ka trajnom miru između Izraela i njegovih susjeda.
O trendu tekuće recesije, također u Senatu i nešto prije predsjednika Obame, govorio je i predsjednik američke Centralne banke Ben Bernanke.
Iako je ponudio sumornu sliku stanja američke privrede, istovremeno je nagovijestio da neće uslijediti nacionalizacija velikih uzdrmanih banaka.
To je na Njujorškoj berzi rezultiralo skokom vodećih indeksa, koji su samo dan ranije zabilježili najniži nivo u proteklih 12 godina.
Bernanke je rekao kako je razumno očekivati da se recesija u SAD-u završi krajem ove godine ako vladine poticajne mere i program privredne stabilizacije daju željene rezultate.
"Spomenuta prognoza privrednih kretanja je pod velikim znakom pitanja i vjerujem da je u cjelini opasnost koju nosi negativni ishod vjerovatno veća od opasnosti koje nosi pozitivni ishod izložene prognoze o toku recesije", kazao je.
Bernanke je rekao i da ima znakova "smirivanja" finansijskih tržišta u SAD-u, ali da autori američke monetarne politike još strahuju od rizika koji predstoje.
Predsjednik američke centralne banke je rekao i da bi globalna priroda recesije mogla pogoditi američki izvoz više nego što se očekuje, da loše stanje finansijskog sektora i privrede u cjelini pogoduju jedno drugom, ali je ujedno nagovijestio da bi djelimičan oporavak američke privrede mogao početi iduće godine.
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
