{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Proturaketni štit u Evropi uskoro postaje operativan

F
1.8.2010. u 20:03
0
10
Proturaketni štit u Evropi uskoro postaje operativan
0
Proturaketni štit u Evropi uskoro postaje operativan
Američka vojska na rubu je aktiviranja djelomičnog proturaketnog štita iznad južne Evrope, u okviru jačanja globalnih napora na izgradnji obrane protiv iranskih raketa usred sve duljeg zastoja oko nuklearnih ambicija Teherana, izvjestio je u nedjelju The Washington Post.
Dužnosnici Pentagona kažu da su pri kraju dogovora za postavljanje ključne radarske postaje na terenu, vjerovatno u Turskoj ili Bugarskoj.

Instalacija visoko naponskog 'X-band' radara omogućila bi da prva faza proturaketnog štita postane operativna sljedeće godine, navodi Post.

Istodobno, američka vojska sarađuje s Izraelom i saveznicima u Perzijskom zaljevu na izgradnji i nadograđivanju njihovih raketnih odbrambenih sposobnosti.

SAD je instalirao radarsku postaju u Izraelu 2008. i traži mjesto za drugu takvu postaju u jednoj od arapskih zemalja u regiji Zaljeva. Radari će osigurati kritično važno rano upozorenje o bilo kakvom lansiranju iz Irana, a što povećava izglede za rušenje projektila.

Raketne obrane u Evropi, Izraelu i Perzijskom zaljevu su tehnički odvojene i na različitim stepenima razvoja. No, sve su dizajnirane za uključivanje u sistem zapovijedanja američke vojske.

S izraelskim radarom, primjerice, upravljaju američki kadrovi i već je u funkciji, osiguravajući informacije brodovima ratne mornarice SAD-a u Sredozemlju. Zajednički, te inicijative predstavljaju pokušaj da se obuzda Iran i ponište njegove rastuće mogućnosti da usmjerava svoje rakete, jednog dana možda naoružane nuklearnim bojevim glavama, na ciljeve diljem Bliskog istoka i Evrope, uključujući i američke snage stacionirane u tim regijama.

Koncept proturaketnog štita započeo je bivši predsjednik SAD-a Ronald Reagan, a ubrzala ga je administracije Georgea W. Busha. Predsjednik Barack Obama u septembru 2009. objavio je da odustaje od Bushevog plana postavljanja proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj te najavio razvoj fleksibilnijeg raketnog odbrambenog sistema u Evropi, koji će se graditi u fazama do 2020.

Od prošle godine američka ratna mornarica upućuje raketne razarače klase Aegis i raketne krstarice klase Ticonderoga, opremljene sistemima za odbranu od balističkih projektila da patroliraju Sredozemnim morem. Ti brodovi, opremljeni radarima Spy-1 i presretačima raketa Standard Missile-3 (SM-3), činit će okosnicu Obaminog štita u Evropi.

Za razliku od fiksnih presretača na tlu, koji su bili glavni oslonac Busheva raketnog plana za obranu Evrope, brodovi klase Aegis i Ticonderoga su mobilni i lako se presele u područje za koje se smatra da je izloženo najvećem riziku od napada. Mornarički zapovjednici kažu da sada imaju samo jedan ili dva takva broda u istodovremenoj patroli istočnim Sredozemljem, a iz Pentagona najavljuju da bi se taj broj mogao utrostručiti.

Zbog velike potrebe za brodovima tipa Aegis u drugim područjima svijeta gdje djeluju američke snage, Obamina administracija je odlučila udvostručiti njihov broj na 38 do 2015. godine, piše Post.

Po riječima viceadmirala Henrya Harrisa, neki od tih brodova mogli bi biti stacionirani u evropskim lukama, umjesto da stalno polove u SAD i natrag.

"To je svakako na stolu", rekao je Harris novinarima u junu.

Američki vojni dužnosnici i analitičari kažu da je lako zamisliti "scenarij noćne more" vezan uz budućnost iranskog nuklearnog programa, za koji zapadne zemlje strahuju da je usmjeren razvoju nuklearnog oružja, dok Teheran tvrdi da ima mirnodopsku namjenu.

Po tom scenariju, Izrael izvodi preventivi udar kako bi onesposobio iranski program, a Iranci uzvraćaju valom konvencionalnih projektila, ne samo protiv Izraela već i protiv američkih snaga stacioniranih u Evropi i na Bliskom istoku.

"Ako Iran stvarno pokrene raketne napade na Evropu, to ne bi bila samo jedna ili dvije rakete, ili pregršt raketa. To bi vjerojatno bi napad salvama raketa, potencijalno čak stotinama raketa", upozorio je američki ministar odbrane Robert Gates, na kongresnom saslušanju u junu.

Američke obavještajne procjene govore da Iran sporo napreduje u izgradnji dalekometnih projektila, te da bi najranije 2015. mogao razviti interkontinentalni balistički projektil sposoban doseći teritorij SAD-a.

Nasuprot tome, Iran ima velike zalihe projektila dometa do 2.000 kilometara, koji dovode u opasnost jugoistočnu Evropu, ali teško mogu doseći druge dijelove kontinenta.

Prva faza Obaminog proturaketnog štita službeno treba postati operativna 2011. U 2015., započet će sljedeća faza, a Rumunija je pristala biti domaćin kopnenom sistemu Aegis zaštite od balističkih projektila na svome teritoriju.

Godine 2018., sustav će biti proširen s drugim kopnenim sistemom Aegis u Poljskoj, kao i s novom generacijom SM-3 presretača i dodatnih senzora.

Dovršenje štita planirano je do 2020., uz dodatak još naprednih presretača SM-3S. Do prošle godine, Pentagon je predviđao da će arsenal od 147 presretača SM-3S biti dovoljan za svu raketnu odbranu u svijetu, no Obamina adminstracija sada želi skoro utrostručiti taj broj, na 436, do 2015.

Cijena jednog SM-3 je između 10 i 15 milijuna dolara. Pentagon kaže da je svrha evropskog raketnog odbrambenog sistema trostruka: da zaštiti Evropu, da zaštiti američke snage stacionirane u Evropi i odvratiti Iran od daljnjeg razvoja svojih raketnih programa.

Pentagon također najavljuje da će zemlje koje pružaju teritorij za radare i presretače vjerovjatno dati određene finansijske doprinose kada se pregovori zaključe.

Američki zvaničnici kažu da je teško dati procjenu ukupnih troškova izgradnje evropskog štita, s obzirom da brodove Aegis i druge komponente sistema osigurava američka vojska.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: