Protesti za Prvi maj širom svijeta: Ovogodišnji događaji oslobodili nagomilanu frustraciju
Najveći protesti su ubjedljivo održani u Francuskoj gdje je policija optužila radikalne demonstrante i uzbunjivače koji su razbijali izloge banaka i prodavnica i palili vatre dok su sindikati zahtijevali od predsjednika da ukine višu starosnu granicu za odlazak u penziju.
Južnokorejci su se zalagali za veće plate kao i drugi širom Latinske Amerike. Španski advokati su tražili pravo na slobodne dane. Radnici u domaćinstvu i migranti u Libanu marširali su u zemlji koja je zapala u ekonomsku krizu.
Dok se Prvi maj širom svijeta obilježava kao proslava radničkih prava, ovogodišnji skupovi izazvali su šire frustracije. Klimatski aktivisti su sprejom ofarbali muzej u Parizu, a demonstranti u Njemačkoj protestvovali su protiv nasilja usmjerenog na žene i LGBTQ+ osobe.
Proslave su bile organizovane u zatvorenom prostoru u Pakistanu, obojene političkim tenzijama kao i u Turskoj, jer se obje zemlje suočavaju s izborima sa visokim ulozima. Ruski rat u Ukrajini zasjenio je manje događaje u Moskvi, gdje su proslave Prvog maja pod vodstvom komunista nekada bile masovne događaje.
Širom svijeta, ovogodišnji prvomajski događaji su oslobodili nagomilanu frustraciju nakon tri godine ograničenja COVID-19.
Širom Francuske marširalo je oko 800.000 ljudi, rekao je ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin. Oni su se okupili zbog nezadovoljstva nedavnim potezom predsjednika Emmanuela Macrona kojim podiže starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine. Organizatori vide penzijsku reformu kao prijetnju teško izborenim radničkim pravima, dok Macron tvrdi da je to ekonomski neophodno kako stanovništvo stari.
Dok su demonstranti uglavnom bili mirni, nasilje radikala, sveprisutna realnost na francuskim marševima, kvarilo je poruku, posebno u Parizu. Pariški policajac teško je povrijeđen molotovljevim koktelom, među 108 policajaca povrijeđenih širom Francuske. Nije poznato koliko je demonstranata potencijalno povrijeđeno. Sukobi su obilježili i proteste u Lionu i Nantu.
"Nasilje je sve jače u društvu koje se radikalizuje", rekao je ministar unutrašnjih poslova na informativnoj stanici BFM-TV, okrivljujući ultraljevicu. Rekao je da je oko 2.000 radikala bilo na maršu u Parizu.
Francuskim sindikalnim članovima pridružile su se grupe koje se bore za ekonomsku pravdu ili samo izražavaju ljutnju na ono što se smatra Macronovim nedodirljivim, pro-poslovnim vodstvom. Prisutni su bili radnički aktivisti iz inostranstva, među njima i Hyrwon Chong iz Južnokorejskog sindikata metalskih radnika.
U glavnom gradu Sjeverne Makedonije, Skoplju, hiljade članova sindikata protestvovalo je zbog nedavne odluke vlade kojom se ministrima odobrava povišica od 78 posto. Minimalna mjesečna plata u jednoj od najsiromašnijih zemalja Evrope iznosi 320 eura, dok će povećanje plate ministara biti oko 2.300 eura.
“Ovdje smo, ne samo da obilježimo Praznik rada, već i da upozorimo da ako nema socijalne pravde, neće biti ni socijalnog mira”, rekao je sindikalni lider Jakim Nedelkovski.
U Turskoj je policija spriječila demonstrante da stignu do glavnog trga u Istanbulu, Taksim, i privela desetak njih, javila je nezavisna televizija Sozcu.
Trg ima simboličan značaj za turske sindikate nakon što su nepoznati naoružani ljudi otvorili vatru na prvomajskoj proslavi na Taksimu 1977. godine, uzrokujući stampedo u kojem je poginulo na desetine ljudi. Vlada predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana proglasila je Taksim zabranjenim za proteste, iako je malim grupama bilo dozvoljeno da uđu da polože vijence na spomenik.
U Pakistanu su vlasti zabranile skupove u nekim gradovima zbog napete sigurnosne i političke atmosfere. U Peshawaru, na nemirnom sjeverozapadu, radničke organizacije i sindikati održavali su događaje u zatvorenom prostoru tražeći bolja prava radnika usred visoke inflacije.
Opozicione političke stranke i sindikati Šri Lanke održali su radničke skupove protestirajući protiv mjera štednje i ekonomskih reformi povezanih sa sporazumom o spašavanju s Međunarodnim monetarnim fondom. Demonstranti su tražili od vlade da zaustavi poteze za privatizaciju državnih i poluvladinih preduzeća. Šri Lanka se suočava sa najgorom ekonomskom krizom u historiji i obustavila je otplatu vanjskog duga.
U Južnoj Koreji desetine hiljada ljudi prisustvovalo je skupovima na njenim najvećim prvomajskim protestima od početka pandemije početkom 2020. godine.
U Tokiju, hiljade članova sindikata, opozicionih poslanika i akademika zatražili su povećanje plata kako bi se nadoknadio utjecaj rastućih troškova dok se oporavljaju od štete od pandemije. Oni su kritikovali plan japanskog premijera Fumija Kišide da udvostruči budžet za odbranu, rekavši da novac treba potrošiti na socijalnu pomoć, socijalno osiguranje i poboljšanje svakodnevnog života ljudi.
U Indoneziji su demonstranti zahtijevali od vlade da ukine zakon o otvaranju radnih mjesta za koji tvrde da bi bio od koristi samo biznisu.
Na Tajvanu, hiljade radnika protestvovalo je protiv onoga što nazivaju neadekvatnostima politike, vršeći pritisak na vladajuću stranku prije predsjedničkih izbora 2024. godine.
Protesti u Njemačkoj započeli su skupom "Povrati noć" koji su organizirale feminističke i queer grupe uoči Prvog maja u znak protesta protiv nasilja usmjerenog nad ženama i LGBTQ+ osobama. U ponedjeljak, hiljade ljudi izašlo je na marš koji su organizirali njemački sindikati u Berlinu, Kelnu i drugim gradovima, odbacujući nedavne pozive konzervativnih političara na ograničenje prava na štrajk.
Širom Španije održano je više od 70 marševa, a moćni sindikati upozorili su na "društveni sukob" ako niske plate u poređenju sa prosjekom EU ne porastu u skladu s inflacijom. Ilustrious College of Lawyers iz Madrida pozvao je na reforme historijskih zakona koji zahtijevaju da budu dežurni 365 dana u godini, bez obzira na smrt članova porodice ili hitne medicinske slučajeve. Posljednjih godina, advokati su tvitovali slike sebe kako rade iz bolničkih kreveta na infuzijama kako bi ilustrirali svoju nevolju.
Italijanski premijer krajnje desnice, Giorgia Meloni, u ponedjeljak je naglasila da radi, dok je njen kabinet donosio mjere na Praznik rada za koje tvrdi da pokazuju brigu za radnike. Međutim, opozicioni poslanici i sindikalni lideri rekli su da mjere ne doprinose povećanju plata ili borbi protiv raširene prakse zapošljavanja radnika na određeno vrijeme. Mnogi mladi ljudi kažu da ne mogu da razmišljaju o osnivanju porodice ili čak da se isele iz roditeljskih domova jer dobijaju samo privremene ugovore.
U ratom razorenoj Ukrajini, Prvi maj se povezuje sa proslavama iz sovjetskog doba kada se zemljom upravljalo iz Moskve, doba koje mnogi žele da se zaboravi.
“Dobro je da ovaj praznik ne slavimo kao u vrijeme boljševika. Bilo je to nešto zaista užasno”, rekao je Anatolij Borsiuk, 77-godišnjak iz Kijeva.
U Venecueli, koja je godinama patila od velike inflacije, hiljade radnika demonstrirale su da traže povećanje minimalne plate u vrijeme kada većina ne može zadovoljiti osnovne potrebe uprkos posljednjem povećanju prije 14 mjeseci.
“Sada pristojne plate i penzije”, uzvikivali su demonstranti u glavnom gradu Karakasu. Mnogi su također aludirali na američke sankcije protiv vlade Nicolása Madura predvođene socijalistima, skandirajući: "Ovo nije blokada, ovo je pljačka."
U Boliviji, ljevičarski predsjednik Luis Arce predvodio je marš povodom praznika rada u La Pazu sa velikim sindikatom i najavio povećanje minimalne plaće za 5 posto. Arce je rekao da je njegova vlada "snažna jer su sindikati jaki".
U Brazilu fokus nije bio samo na tradicionalnim sindikatima već i na radnicima na pola radnog vremena i onima u neformalnom sektoru, a vlada novog ljevičarskog predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve najavila je radnu grupu za prijedlozi za reguliranje tog sektora nakon što je predsjednik nedavno opisao da ti radnici rade "gotovo kao robovi".
Protesti nisu zaobišli ni Bosni i Hercegovinu. Na praznik rada demonstracije su održane u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli. Radnici nezadooljni uslovima i platama izašli su na manje proteste pokušavajući skrenuti pažnju na pitanje odnosa prema radnicima.
