Nakon što je 31. januara javnosti saopćio da se zbog teške bolesti na određeno vrijeme povlači iz javnog života, Ivica Račan je hospitaliziran u Gradskoj klinici u Münchenu, gdje mu je ustanovljen karcinom uretera, javlja Dnevnik.hr.
Operativnim zahvatom uklonjeni su mu lijevi bubreg, ureter i limfni čvorovi, dok se za tumor u ramenu ustanovilo da su metastaze karcinoma uretera, a ne atipični tumor ramena, kao što su govorile prve dijagnoze. Drugom operacijom mu je odstranjena metastaza tumora iz mišića desnog ramena.
Račan se nakon dviju operacija tumora u Münchenu, u Zagreb vratio 10. marta. Propisana mu je terapija, te se od tada nalazio na kućnom liječenju.
Predsjednik SDP-a je ponovno hospitaliziran u KBC-u Zagreb 23. marta zbog komplikacija vezanih uz osnovnu bolest i nastavka liječenja. Tada se istaknulo kako se "ne očekuje da će Račan dugo ostati u bolnici".
No, odlazak na kućno liječenje odgođen je kako bi se izbjegao svakodnevni prijevoz od kuće do bolnice, jer je Račanu započeto zračenje desnog ramena.
"Zdravstveno stanje Ivice Račana je stabilno, a nakon dva dana pauze nastavlja se zračenje u predjelu desnog ramena", izvijestio je SDP 9. aprila, dodavši i kako će se intenzivno liječenje do daljnjega provoditi u bolnici.
Ivica Račan rođen je 1944. godine u njemačkom gradu Ebersbach. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio je kao istraživač u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.
Od 1972. do 1982. član je Predsjedništva CK Saveza komunista Jugoslavije.
Od 1982. do 1986. direktor je Političke škole "J. B. Tito" u Kumrovcu te urednik časopisa za društveno-politička istraživanja "Kumrovečki zapisi".
Od 1986. do 1989. godine član je Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, gdje se zajedno sa slovenskim članovima zalagao za politički pluralizam.
-
decembra 1989. postaje predsjednik CKSK Hrvatske; objavljuje da će za četiri mjeseca biti održani prvi demokratski višestranački izbori u Hrvatskoj.
-
januara 1990. predvodi hrvatsko izaslanstvo Saveza komunista na 14. kongres u Beogradu, gdje se otvoreno sukobljava sa Slobodanom Miloševićem, njegovim ultranacionalistima i dogmatskom većinom. Odlazi s hrvatskim izaslanstvom s kongresa te zajedno sa slovenskim izaslanicima napušta Beograd.
-
organizira prve demokratske, višestranačke izbore u Hrvatskoj i nadzire mirni prijenos vlasti na tada pobjednički HDZ. Iste godine postaje zastupnik u Saboru, gdje kao vođa demokratske struje u bivšem SKH, preimenuje i reformira ju u Stranku demokratskih promjena, a 1991. u Socijaldemokratsku partiju Hrvatske - SDP.
-
i 1995. ponovno je izabran za zastupnika u Zastupničkome domu Sabora.Nakon pobjede na parlamentarnim izborima, 27. januara imenovan je predsjednikom Vlade Republike Hrvatske.
Na Osmoj konvenciji SDP-a 2. decembra 2000. ponovno je izabran za predsjednika, a to se dogodilo i na 9. konvenciji 8. maja 2004.
- godine postaje predsjednikom Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.