Svijet
0

Pregovori EU-a i Rusije o novom strateškom sporazumu 4. jula

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i visoki zvaničnici Evropske unije razgovarali su u petak u Hanti-Mansijsku o zaključenju novog sporazuma o saradnji između Moskve i Bruxellesa i na samitu odlučili da prva runda pregovora bude održana 4. jula u Bruxellesu.

U zajedničkoj izjavi se ističe da će osnova novog sporazuma, koji će zamijeniti raniji desetogodišnji, biti međunarodne obaveze Rusije i EU-a, kao i da će sadržati odgovarajuće institucionalne odredbe čiji je cilj osiguranje efikasnosti uzajamne saradnje.

"Dogovorili smo se da će cilj rada biti zaključenje strateškog sporazuma koji će utvrditi sveobuhvatnu osnovu za odnose Rusije i EU-a u doglednoj budućnosti i pomoći razvoj mogućnosti partnerstva", istaknuto je u izjavi Medvedeva, visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane, predsjednika Evropske komisije Josea Manuela Barrosa i slovenskog premijera Janeza Janše, čija zemlja trenutno predsjedava Unijom.

Medvedev je rekao kako je potreno da "EU završi niz unutrašnjih procedura" a da novi temeljni sporazum treba da bude izrađen na principima ravnopravnosti, pragmatizma, uvažavanja interesa strana potpisnica i zajedničkim pristupom ključnim pitanjima sigurnosti.

Novi sporazum o strateškoj saradnji će, prema Medvedevu, biti kratak, okviran i bez "previše detalja" i dopunjen sistemom sektorskih sporazuma.

Ranije u petak je predsjednik Vanjskopolitičkog komiteta Vijeća federacije Rusije (gornjeg doma parlamenta) Mihail Margelov izjavio je da u Bruxellesu novi sporazum vide kao detaljne zadatke Moskvi, uključujući i političke.

Postoji i "litvanski prilog" u kojem ta bivša sovjetska republika propisuje Rusiji kako će isporučivati naftu litvanskoj rafineriji i "uči Rusiju kako će voditi vanjsku politiku", primijetio je Margelov.

Medvedev je rekao da bi "princip evropske solidarnosti" mogao komplicirati rješavanje nekih pitanja između Bruxellesa i Moskve, bez kojeg bi "bilo jednostavnije", ali da je to "unutrašnji problem EU-a", jer je "na njima odgovornost da postignu evropski konsenzus".

Medvedev je "izrazio saučešće" EU-u zbog odbijanja Lisabonskog sporazuma u Irskoj, na čemu je, kako je rekao, vidljivo koliko je teško slijediti princip evropske solidarnosti.

Istovremeno je ruski predsjednik predložio da bude označen rok prelaska na bezvizni režima između Rusije i EU-a.

Ističući da je od 2003. robna razmjena između Rusije i EU-a utrostručena i prošle godine iznosila 230 milijardi eura, Janez Janša je rekao kako postoje dobre perspektive da novi sporazum bude potpisan

No, "treba provesti pregovore da bi se postigla harmonizacija", kao što potreban i "otvoreni dijalog" o pitanju energetike.

Medvedev je rekao da će svi projekti za osiguranje energetskog bilansa Evrope - uključujući "Sjeverni potok" i "Južni potok" biti dovedeni do kraja i da energetski dijalog Moskve i Bruxellesa biti nastavljen.

Usprotivivši se politizaciji "Sjevernog potoka", koji kritiziraju Poljska i baltičke države, Medvedev je rekao da je to izuzetno važan ali komercijalni projekt koji ima ogroman značaj za Evropu i koji nije usmjeren ni protiv koga.

Medvedev je najavio da će Rusija nastaviti da usaglašava pozicije sa zemljama koje imaju nedoumice u vezi sa polaganjem cjevovoda po dnu Baltičkog mora i pružio uvjeravanja da će biti poštovane sve procedure.

Barroso je istaknuo da će EU podržati "Sjeverni potok" ukoliko budu poštovani ekološki zahtjevi i evropsko zakonodavstvo.

Sagovornicima iz EU-a ruski predsjednik je ukazao na opasnosti od heroizacije saradnika nacizma i pokušaja revizije historije 20. stoljeća i izrazio zabrinutost zbog položaja prava Rusa u Letoniji i Estoniji.

"Ne treba zaboraviti da su blagostanje, a negdje i postojanje mnogih država i očuvanje njihovog kulturnog naslijeđa mogući samo zahvaljujući ogromnim žrtvama naroda Sovjetskog saveza i drugih evropskih naroda", rekao je Medvedev.

Predsjednik EK-a je rekao da priznaje i cijeni doprinos bivšega Sovjetskog saveza u borbi protiv nacizma tokom Drugoga svjetskog rata.

"Kada odbacujemo totalitarizam, uključujući i sovjetski, to ne znači da smo protiv Rusije, već je to izjava u korist demokratije", rekao je Barroso, koji je dodao da je samit bio veoma konstruktivan i produktivan, kao i da je održan u otvorenoj atmosferi.

Barroso, nekadašnji portugalski konzervativni premijer, kazao je i da očekuje konstruktivan dijalog sa Rusijom o ljudskim pravima i slobodi štampe, smatrajući da će uz Medvedeva na funkciji šefa države "odnosi čak biti poboljšani" i postignut "još veći napredak između Rusije i EU-a".

Medvedev je rekao da su odnosi Rusije i EU-a dobri i da će biti "veoma dobri". Također je kazao da će prvo predsjedavanje jedne slovenske zemlje - Slovenije, ući u historiju zahvaljujući početku pregovora o novom sporazumu, a da se nada da preokreta neće biti ni uz francusko predsjedavanje.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je učestvovao na samitu, ocijenio je da je susret protekao veoma dobro i da je potpisana izjava o prigraničnoj saradnji, kojom je odobreno sedam projekata ruskih regija i susjednih evropskih zemalja, s prvim zajedničkim finansiranjem na paritetnoj osnovi.

"U praksi počinje da se primjenjuje princip ravnopravnosti", rekao je Lavrov, prenosi Tanjug.

Ruski predsjednik nije isključio mogućnost da sljedeći samit bude održan još istočnije od Hanti-Mansijska.

"Trudit ćemo se da se krećemo i dalje na istok, uz uzimanje u obzir koncepcije velike Evrope - od Vankuvera do Vladivostoka", zaključio je Medvedev u Hanti-Mansijsku.