Daljnje proširenje podržava 49 posto anketiranih, što je tri posto više nego neposredno prije zadnjeg proširenja kada su početkom ove godine ušle Bugarska i Rumunija. Istovremeno se smanjio i postotak onih koji se protive proširenju sa 42 na 39 posto.
Razlike u podršci proširenju između 12 novih zemalja članica i 15 starih i dalje su znatne. U novih 12 članica za proširenje je prosječno 68 posto anketiranih, a u starih 15 članica 43 posto. Ta se razlika, međutim, postupno smanjuje - među novim članicama podrška je pala za četiri posto u odnosu na jesen 2006., sa 72 na 68 posto, dok je u starim članicama porasla za dva posto, sa 41 na 43 posto.
Istraživanje je provedeno između 10. aprila i 15. maja u 27 zemalja članica, dvije kandidatske zemlje - Hrvatskoj i Turskoj, te u sjevernom dijelu Kipra, području koje ne nadzire međunarodno priznata vlada u Nikoziji.
Daljnje proširenje najviše podržavaju Poljaci (76 posto), Litavci (68 posto) i Slovenci (67 posto), a na dnu ljestvice je Luksemburg (25 posto), Austrija (28 posto) i Francuska (32 posto). Golema većina Hrvata, 72 posto, podržava daljnje proširenje, što je porast od osam posto u odnosu na prije šest mjeseci. U Turskoj proširenje podržava tačno 50 posto anketiranih.
Najveći porast potpore proširenju u proteklih šest mjeseci zabilježen je u Španiji - 14 posto, s 51 na 65 posto, te po pet posto u Nizozemskoj (sa 45 na 50 posto) i u Britaniji (s 36 na 41 posto), a najveći pad u Grčkoj - 15 posto (sa 71 na 56), Slovačkoj 10 posto (sa 69 na 59) i Bugarskoj 9 posto (sa 67 na 58 posto).
Oko 52 posto ispitanih misli da je stanje gospodarstva u njihovim državama dobro. Gospodarskim stanjem u svojoj zemlji najzadovoljniji su Danci (99 posto), Nizozemci (93 posto) i Finci (92 posto), dok su Hrvati u skupini najnezadovoljnijih (13 posto), zajedno s Mađarima (9 posto), te Bugarima (10 posto).
Većina anketiranih ocjenjuje da je članstvo njihove zemlje u Uniji dobra stvar, što je najbolji rezultat od 1994. godine. Što se hrvatskih građana tiče, 29 posto odgovorilo je da bi članstvo u EU bilo dobra stvar za njihovu zemlju, što je daleko najmanji postotak. Najviše pozitivnih odgovora na to pitanje u zemljama članicama zabilježeno je u Nizozemskoj (77 posto), a najmanje u Austriji (36 posto).
Na pitanje bi li članstvo donijelo koristi njihovoj zemlji pozitivno je odgovorilo 43 posto Hrvata.
Evropljane najviše zabrinjava nezaposlenost, 34 posto ispitanih, zatim dolazi kriminal, koji je na prvo mjesto stavilo 24 posto ispitanih.
Eurobarometar, objavljen neposredno prije ključnog samita na kojem će se razgovarati o budućoj institucionalnoj arhitekturi Unije, pokazuje da 66 posto Evropljana podržava propali evropski ustav.
Najveću podršku ustavu daju Belgijanci (82 posto), Slovenci (80 posto) i Mađari (79 posto), a najmanja podrškaa zabilježena je, očekivano, u Velikoj Britaniji (43 posto), Danskoj (45 posto) i Švedskoj (47 posto). Hrvatski građani, prenosi Hina, u velikom postotku podržavaju ustav (67 posto).
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
