Franjo je svoju petodnevnu posjetu završio zaustavljanjem na otvaranju Kuće milosrđa, višenamjenske građevine za pružanje privremene zdravstvene zaštite najranjivijim kategorijama u mongolskoj prijestolnici, kao što su beskućnici, žrtve nasilja u porodici i migranti.
Smještena u školskoj zgradi i zamisao najvišeg katoličkog svećenika u Mongoliji, italijanskog kardinala Giorgia Marenga, Kuća milosrđa je izgrađena da služi kao neka vrsta centralne dobrotvorne organizacije koja koordinira rad katoličkih misionarskih institucija i lokalnih volontera.
"Pravi napredak jedne zemlje ne mjeri se ekonomskim bogatstvom, a još manje ulaganjem u iluzornu moć naoružanja, nego njenom sposobnošću da osigura zdravlje, obrazovanje i integralni razvoj svog naroda" kazao je papa Franjo.
Rekao je da želi da razbije "mit" kako je cilj katoličkih institucija da preobrate ljude na vjeru "kao da je briga za druge način da se ljudi nagovaraju da se 'udruže'".
Većinski budistička Mongolija ima samo 1.450 katolika u populaciji od 3,3 miliona, a u dešavanju bez presedana u nedjelju, skoro kompletno katoličko stanovništvo zemlje bilo je pod istim krovom s papom.
U ponedjeljak je dvadesetak kineskih katolika okružililo papinu kolonu, pokušavajući primiti njegove blagoslove.
Bhakte, koji se izjašnjavaju kao katolici iz kontinentalne Kine i nose uniforme s natpisom "Ljubi Isusa", okupili su se ispred Kuće milosrđa.
Dok je Franjina povorka vozila napuštala centar, mještani su otpjevali kršćansku himnu posvećenu papi na mandarinskom jeziku i pokušali su zaobići osiguranje i doći do njegovog automobila. Jedna žena je uspjela proći kroz osiguranje i dobila je blagoslov.
"Presretna sam, sada ne mogu ni svoje emocije da kontroliram", izjavila je žena, koja zbog osjetljivosti problema nije željela da kaže ime.
Mongolija je bila dio Kine do 1921. godine, a papino putovanje protkano je aluzijama ili apelima na susjednu supersilu, u kojoj Vatikan ima loše odnose s njenom vladajućom Komunističkom partijom.
Na kraju nedjeljne mise uputio je pozdrave Kini, nazivajući njene mongolske građane "plemenitim" narodom i zamolivši katolike u Kini da budu "dobri kršćani i dobri građani".
U subotu, u riječima za koje se činilo da su upućene Kini, a ne Mongoliji, Franjo je kazao da se vlade nemaju čega plašiti u Katoličkoj crkvi, jer ona nema politički program.
Peking slijedi politiku "proglašavanja griješnom" religije, pokušaj iskorijenjivanja stranih utjecaja i nametanja poslušnosti Komunističkoj partiji.
Kineski ustav garantira slobodu vjeroispovjesti, ali je posljednjih godina vlada pooštrila vjerska ograničenja koja se smatraju izazovom autoritetu partije.
U decembru su Sjedinjene Američke Države označile Kinu, Iran i Rusiju, između ostalih, kao zemlje od posebne brige u svom zakonu o vjerskim slobodama zbog teških kršenja slobode vjeroispovijesti.
Značajan sporazum iz 2018. između Vatikana i Kine o imenovanju biskupa bio je u najboljem slučaju nedovoljan, a Vatikan se žali da ga je Peking prekršio nekoliko puta.
Frazu koju je papa koristio u nedjelju - "dobri kršćani i dobri građani" - često koristi Vatikan u pokušaju da uvjeri komunističke vlade da bi pružanje većih sloboda katolicima samo pomoglo društvenom i ekonomskom napretku njihovih zemalja, prenosi Reuters.
Zašto je utihnula priča o Južnoj plinskoj interkonekciji i šta je pozadinski interes
