U svijetu je od Parkinsonove bolesti oboljelo 6,6 miliona ljudi - bolest nije smrtonosna, poznata je već dva vijeka, ali se ne može u potpunosti izliječiti.
Parkinsonova bolest ispoljava se kroz poremećaje pokreta koji se javljaju među starijim ljudima, a nazvana je po ljekaru iz Londona Jamesu Parkinsonu. On je 1817. godine prvi opisao simptome tog oboljenja.
Poremećaji pokreta nastaju zbog smanjenja lučenja hemijske supstance dopamina i to u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalne ganglije).
U bazalnim ganglijima, takozvanim "crnim jezgrima", dolazi zapravo do manjka broja ćelija koje proizvode dopamin.
Uzrok propadanja tih ćelija još nije poznat, ističu medicinski stručnjaci.
Kao posljedica hemijskog deficita u dijelu mozga koji kontroliše voljne pokrete javljaju se nevoljni pokreti, a ponekad dolazi do takozvanog viška pokreta, odnosno drhtanja /tremor/ koje se ne može kontrolisati, a nekada do "nedostatka pokreta", odnosno otežanog započinjanja pokreta i opšte ukočenosti.
Tri glavne odlike Parkinsonove bolesti su - tremor (drhtanje), rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata) i usporavanje pokreta.
Sva tri simptoma, međutim, ne moraju istovremeno da budu prisutna niti se javljaju jednakom jačinom.
Parkinsonova bolest nije smrtonosna. Protiv tog oboljenja postoje prilično djelotvorni lekovi koji u velikoj meri ublažavaju simptome bolesti.
Liječenje Parkinsonove bolesti uspješno je prije svega u ranom stadiju, ali ono ne zaustavlja razvoj oboljenja.
Važna je, prema riječima ljekara specijalista, rana dijagnoza bolesti, a potom i upotreba specifičnih lijekova, kao i podvrgavanje oboljelog lica određenom načinu ishrane i vježbanja.