Snimke povijesne noći 9. novembra 1989., kada su se Berlinci popeli na 3,6 metara visok betonski zid i ujedinjeni zaplesali u hladnoj noći opijeni nevjerojatnim osjećajem slobode, dominirale su prošle sedmice njemačkim televizijskim stanicama.
Svečanost 20. obljetnice kulminirat će navečer kod Brandenburških vrata simboličnim rušenjem 1000 divovskih oslikanih domino-ploča postavljenih na crti originalnog zida duž 1,5 kilometara, a u prisutnosti čelnika 27 država članica Evropske unije, uz ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva i posljednjeg sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova.
Američka državna tajnica Hillary Clinton također je doputovala u Berlin i razgovarala s kancelarkom Angelom Merkel, prvom njemačkom čelnicom koja je stasala iza željezne zavjese.
Istočni Nijemci su uz pomoć Sovjetskog saveza počeli graditi, kako su je nazvali, "protufašističku zapadnu barijeru" 13. augusta 1961., kako bi spriječili masovan bijeg svojih građana u kapitalistički Zapadni Berlin.
Otada pa do 1989. najmanje je 136 ljudi poginulo na Berlinskom zidu, po studiji objavljenoj ove godine, a hiljadama drugih bijeg je uspio kroz mrežu tunela usprkos minama, psima i patrolama.
Za kancelarku Merkel pad Zida bio je "najsretniji dan u novijoj njemačkoj povijesti", prenosi agencija Reuters te donosi kao i druge svjetske agencije sjećanja Berlinaca na taj dan radosti, ponosa, nade.
Do 12. novembra više od tri miliona istočnih Nijemaca posjetilo je Zapad i kupovalo u krcatim trgovinama kapitalističkog Zapadnog Berlina, piše agencija AP.
No prošle sedmice su ankete pokazale veliku razočaranost kapitalizmom u istočnih Nijemaca i stanovnika bivših komunističkih zemalja, koji su nekad živjeli skromnije, ali sigurnije.
U posebnom tekstu o ugledu današnje Njemačke Reuters ističe da je današnja ujedinjena Njemačka okružena prijateljima i partnerima.
Određene sumnje još se osjećaju u Poljskoj i Češkoj gdje su na vlasti konzervativni čelnici, posebno u Češkoj. Predsjednik Vaclav Klaus izborio je za svoju zemlju izuzeće iz poglavlja o ljudskim pravima Lisabonskog ugovora Evropske unije. Time želi spriječiti sudetske Nijemce da potražuju svoja imanja oduzeta 1945. nakon poraza nacističke Njemačke.
Međutim, ponovno ujedinjena Njemačka učinila je mnogo za smirivanje zabrinutosti jer je u središnjoj Evropi aktivno poticala pridruživanje istočnih zemalja Evropskoj uniji i NATO-u.
Po anketi 57 posto Poljaka smatra da su poljsko-njemački odnosi dobri ili vrlo dobri.
Njemačke tvrtke snažno su ulagale u istočnoj Evropi, u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj stvarajući kvalitetna radna mjesta.
Zapadni susjedi Njemačke, kao što su Francuska i Holandija, možda su 1989. sa zebnjom pratile ponovno ujedinjenje Njemačke s 82,2 miliona stanovnika strahujući da bi ona opet mogla zauzeti vodeću ulogu u Evropi.
"Njemačka, međutim, ne dominira i njezino oklijevanje da preuzme vodstvo ostavilo je dosta prostora za manje države kao što su Holandija i Belgija u evropskim pitanjima", navodi Alfred Pijper iz Instituta za međunarodne odnose Clingendael Netherlands.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
