"Danas stojim pred vama. Danas, kao vaš kralj i kao član vlade, izvinjavam se. Osjećam težinu riječi u svom srcu i svojoj duši", poručio je kralj Willem-Alexander.
Ukazao je da je zatražio istragu o tačnoj ulozi kraljevske kuće Orange-Nassau. Položio je i vijenac ispred spomenika ropstva u Amsterdamu, prenosi Euronews.
Kako je ranije pisao britanski list Guardian, Nizozemskoj je bilo potrebno dugo vremena da se suoči s kolonijalnom prošlošću. Ovaj dio historije je tek od 2006. u nastavnim planovima i programima.
Procjena historičara je da su nizozemski trgovci robovima na vrhuncu Kraljevine Nizozemske, od 16. do 17. stoljeća, isporučivali do 600.000 porobljenih Afrikanaca u južnoameričke i karipske kolonije, kao i u Južnu Afriku, istočnu Indiju i Indoneziju. Smatra se da je ropstvo 1770. činilo 10 posto BDP-a Nizozemske.
Izvinjenje nizozemskog premijera je upućeno nakon što se Danska 2018. izvinila Gani za kolonizaciju od 17. do 19. stoljeća te "najdubljeg žaljenja" belgijskog kralja Philippea Kongu iz juna 2021. godine. Nizozemski gradovi Amsterdam, Roterdam, Hag i Utreht su se pojedinačno izvinili zbog uloge u trgovini robovima.
