Naučnici doveli u vezu zagađenje zraka s porastom otpornosti na antibiotike
Analiza, koristeći podatke iz više od 100 zemalja u rasponu od skoro dvije decenije, ukazuje na to da je povećano zagađenje zraka povezano s rastućom rezistencijom na antibiotike u svim zemljama i kontinentima.
Također se navodi da je veza između njih s vremenom jačala, s povećanjem nivoa zagađenja zraka koji se poklapa sa većim porastom otpornosti na antibiotike.
"Naša analiza predstavlja jake dokaze da je povećanje nivoa zagađenja zraka povezano sa povećanim rizikom od rezistencije na antibiotike", napisali su istraživači iz Kine i Velike Britanije.
Ovo istraživanje je prvo koje pokazuje kako zagađenje zraka utječe na otpornost na antibiotike na globalnom nivou, a objavljeno je u časopisu Lancet Planetary Health.
Otpornost na antibiotike jedna je od najbrže rastućih prijetnji globalnom zdravlju. Može zahvatiti ljude bilo koje dobi u bilo kojoj zemlji, a procjene su da već ubija 1,3 miliona ljudi godišnje.
Kako je navedeno u studiji, dokazi upućuju na to da čestice PM2.5 mogu sadržavati bakterije otporne na antibiotike i gene rezistencije, koji se mogu prenositi između okruženja i direktno udisati od strane ljudi.
Zagađenje zraka već je najveći pojedinačni ekološki rizik za javno zdravlje. Dugotrajna izloženost zagađenom zraku povezana je s hroničnim stanjima kao što su bolesti srca, astma i rak pluća, smanjujući očekivani životni vijek.
Kratkotrajna izloženost visokim nivoima zagađenja može uzrokovati kašalj i napade astme.
Vodeći autor, profesor Hong Chen sa Univerziteta Zhejiang u Kini, rekao je:
"Otpornost na antibiotike i zagađenje zraka su, svaki za sebe, među najvećim prijetnjama globalnom zdravlju. Do sada nismo imali jasnu sliku o mogućim vezama između to dvoje, ali ovaj rad sugerira da bi koristi od kontrole zagađenja zraka mogle biti dvostruke, ne samo da će smanjiti štetne efekte lošeg kvaliteta zraka, već bi također igraju važnu ulogu u borbi protiv porasta i širenja bakterija otpornih na antibiotike."
Do sada su postojali ograničeni podaci o tome koliko zagađenje zraka PM2,5 – koje se sastoji od čestica 30 puta manjih od širine ljudske dlake – ima globalno na otpornost na antibiotike.
Izvori PM2,5 uključuju cestovni saobraćaj, industrijske procese i domaće sagorevanje uglja i drveta. Podaci pokazuju da je 7,3 milijarde ljudi širom svijeta direktno izloženo nesigurnim prosječnim godišnjim nivoima PM2,5.
Autori su kreirali opsežan skup podataka kako bi istražili da li je PM2,5 bio ključni faktor koji pokreće globalnu rezistenciju na antibiotike, koristeći podatke za 116 zemalja od 2000. do 2018. godine.
Izvori podataka uključuju Svjetsku zdravstvenu organizaciju, Evropsku agenciju za životnu sredinu i Svjetsku banku.
Nalazi pokazuju da se otpornost na antibiotike povećava sa PM2,5, pri čemu je svakih 10 posto porasta zagađenja zraka povezano sa povećanjem rezistencije na antibiotike od 1,1 posto.
Analiza pokazuje da je otpornost na antibiotike koja je rezultat zagađenja zraka povezana s oko 480.000 preranih smrti u 2018. godini.
Modeliranje mogućih budućih scenarija pokazuje da bi se, ako ne bi došlo do promjena u sadašnjim politikama o zagađenju zraka, do 2050. godine nivoi rezistencije na antibiotike širom svijeta mogli povećati za 17 posto.
Autori su priznali ograničenja njihove studije. Nedostatak podataka u nekim zemljama možda je uticao na ukupnu analizu.
Kazali su da je njihova studija bila opservacijska, tako da nije mogla dokazati uzrok i posljedice. Buduća istraživanja bi se trebala fokusirati na istraživanje osnovnog mehanizma kako zagađenje zraka utiče na rezistenciju na antibiotike, rekli su.
Građani BiH bi do kraja godine mogli imati digitalni novčanik: Znate li šta on podrazumijeva?
