Poručila je svijetu da je spremna štititi 25 miliona ruskih državljana koji su nastanjeni u drugim bivšim sovjetskim republikama. I to bez obzira da li to podrazumijeva, prenosi list riječi uglednog analitičara Jonathana Eyala s Kraljevskog instituta združenih oružanih snaga, prelazak ruskih tenkova preko međunarodno priznatih granica drugih država.
Poruka iz Moskve se, dodaje Daily Telegraph, odnosi i na rusku manjinu u Ukrajini, najvažnijoj republici nekadašnjega Sovjetskog saveza kojoj je u aprilu obećano članstvo u NATO-u.
Ukrajina je bez sumnje bila jedna od ključnih razloga koje je na pameti imao ruski premijer Putin, navodi list, dok Jonathan Eyal vjeruje da je Rusija posljednjim potezima uspjela odvratiti Ukrajinu od planova da insistira na što skorijem ulasku u NATO.
Ako je to zaista tako, zaključuje Daily Telegraph, onda se ravnoteža snaga u Evropi promijenila i Rusija je, istina vojnom akcijom u Gruziji, stekla moć da stavlja veto na buduća članstva u NATO-u.
Dnevnik The Independent piše u utorak o "jadnom odgovoru" zapadnih sila, prije svih Sjedinjenih Država, na nastalu krizu u Gruziji.
Ostavljajući postrani "mudrost" pothranjivanja ambicija gruzijskog predsjednika Saakašvilija da traži članstvo u NATO-u, list u redakcijskom komentaru piše da je reakcija Zapada na krizu u Gruziji uglavnom kontraproduktivna.
Sjedinjene Države, nastavlja Independent u komentaru, nikada neće ući u rat sa Rusima da bi odbranile suverenitet Gruzije.
Rusija ima isuviše geopolitički važnih "karata u rukavu" - od kontrole snabdijevanja energentima do uloge u pregovorima s Iranom oko nuklearnog programa. Zato je budalasto pričati o upuštanju u ovaj konflikt.
Ono što je potrebno uraditi jeste, smatra autor komentara u Independentu, pojačati diplomatski pritisak i na Rusiju i na Gruziju da prekinu sukob i bar privremeno zamrznuti pitanje Južne Osetije.
