{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mali ratovi koji mogu izazvati velike

F
11.8.2008. u 11:09
0
1
Mali ratovi koji mogu izazvati velike
0
Mali ratovi koji mogu izazvati velike
Foto: AFPTV
Londonski dnevnik The Times uočava u ponedjeljak uznemirujuće sličnosti između takozvane srpske krize jula 1914. godine i gruzijske krize augusta 2008. U obje krize središnji faktor je Rusija, prisutni su suprotstavljeni nacionalizmi, kao i rašireno osjećanje strepnje.
Austro-Ugarska je 1914. strahovala da će je Njemačka napustiti, Nijemci su se bojali Rusije, Rusija je strepjela od francuske izdaje, Francuska je sumnjala u odanost Britanije, a Britanija brinula zbog jačanja njemačke mornarice. Sve velike sile osjećale su se ugroženima.

Kada je Srbija odbacila austrougarski ultimatum, sve ih je uvukla u rat koji niko nije želio.

Današnja situacija, piše u Timesu, u mnogo čemu je slična: u svijetu postoji šest velikih grupacija - Amerika, Kina, Evropska unija, Indija, Rusija i Japan, i sve one manje-više brinu zbog ekonomskih i političkih slabosti svojih pozicija.

U takvim okolnostima odluka gruzijske vlade da silom preuzme kontrolu nad Južnom Osetijom bila je u najmanju ruku nepromišljena. U današnjem svijetu neizvjesnosti, piše Times, velike sile ne smiju rizikovati male ratove jer bi oni lako mogli prerasti u velike.

Dnevnik The Independent smatra da Chinvali nije Sarajevo 1914., niti je Južna Osetija povod za treći svjetski rat. Ipak, za nastali haos djelimičnu odgovornost snosi Zapad.

Napominjući da se pred optužbom za kriminalnu neodgovornost gruzijski predsjednik jedino može braniti pozivanjem na neuračunljivost, Independent se pita – gdje su bili zapadni diplomati da tvrdoglavom Gruzijcu skrenu pažnju na moguće posljedice njegove akcije.

Nažalost, smatra Independent, priča oko učlanjenja u NATO ohrabrila je gruzijski avanturizam i navela predsjednika Saakašvilija na zaključak da može nekažnjeno izazivati Rusiju, koja je pak zaključila kako je vrijeme da ga nauči pameti.

To se moglo izbjeći da je Zapad Gruziju podsjetio da živi u opasnom susjedstvu i kako se u skladu s tim treba ponašati.

U NATO želi 80 posto Gruzijaca. Vjerovatno i 80 posto Tajvanaca želi nezavisnost. Ali ni jedna ni druga zemlja nisu u poziciji da vanjsku politiku vode pišući pisma Djedu Mrazu. S vremenom su Tajvanci to shvatili, Gruzijcima je trebalo pomoći da to učine, piše Independent.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: