{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako bogati švercaju gotovinu preko granice EU-a?

1.11.2014. u 16:10
18
48
Kako bogati švercaju gotovinu preko granice EU-a?
18
Kako bogati švercaju gotovinu preko granice EU-a?
Foto: EPA
Na graničnim prijelazima zemalja EU-a, Švicarske, Monaka i Lihtenštajna dnevno se otkrije milion neprijavljenih eura gotovine, bez dokaza o porijeklu. To je samo pet posto onoga što putnici uspiju sakriti u gumama automobila, dvostrukom dnu kovčega, pelenama, tamponima, petama štikli, donjem vešu, konzervama i cigaretama.
Krijumčari nisu samo terorističke bande i mafijaši, nego superbogata elita, viša srednja klasa, pa i tzv. mali ljudi koji su čitav život štedjeli za starost, a sada ga premještajući s 'crnih' računa u stranim bankama žele spremiti u madrac i umaći nezasitnim poreznim raljama, piše Tportal.hr.

Nakon hapšenja zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i njegovih odjeknula je vijest da je predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić u trenutku hapšenja krenuo s porodicom prema slovenskoj granici sa 160.000 dolara gotovine. Ne uspije li dokazati da je riječ o kreditu za kupovinu stana u Sloveniji, kao što je tvrdio USKOK-u, bit će to klasičan primjer krijumčarenja novca jer međunarodni zakon kaže da se bez prijave i dokaza o njegovu porijeklu preko granice smije prenijeti najviše do 10.000 eura ili ekvivalent u nekoj drugoj valuti.

Zakon je jedno, stvarnost drugo, jer se međunarodna zajednica godinama bori protiv porezne evazije i švercanja gotovine preko granica. Prema podacima Interpola, carinici na granicama zemalja EU-a, Švicarske, Monaka i Lihtenštajna dnevno otkriju milion eura casha skrivenog u tajnim pretincima automobila, dvostrukom dnu kovčega i omotanog oko tijela putnika.

Francuski su carinici u 2012. plijenili 318.000 eura neprijavljenog novca dnevno, skrivanog u tubi za zubnu pastu, petama štikli, tamponima, lutkama, pelenama i džepovima dječje odjeće. Na talijanskim granicama u prvih šest mjeseci prošle godine carina je otkrila 123 miliona 'crnoga' novca. O tome se raspravlja i na Sedmom globalnom forumu o transparentnosti i razmjeni informacija za potrebe porezne politike koji se upravo ovih dana održava u Berlinu.

Tipičan primjer švercanja gotovine je skandalozan slučaj Borisa Boillona, francuskog veleposlanika u Iraku i Tunisu, nositelja medalje Legije časti, uhapšenog prošloga ljeta na pariškoj željezničkoj stanici Gare du Nord zbog pronađenih 350.000 eura i 40.000 dolara gotovine koju je skrivao na putu za Brisel. Najviše je bilo novčanica u apoenima od 500 eura ili 'binladenovki', kako ih popularno zovu evropski carinici jer su omiljena valuta terorista. Usput, prema studiji Banca d'Italie, najviše banknota od 500 eura cirkulira u blizini talijanske granice sa Švicarskom.

Inspektorima u civilu nije bilo teško uočiti tog putnika znojna čela i s aktovkom koju je stiskao na prsima. A takvih nije malo u najnovijem valu šverca gotovinom koji se proširio Starim kontinentom, naročito nakon što su pod pritiskom SAD-a i EU-a Švicarska, Luksemburg, Lihtenštajn i Monako pristali na ukidanje starog pravila o tajnosti računa stranih državljana.

Sada upozoravaju klijente da će o njihovu računu obavijestiti poreznike u zemlji iz koje dolaze ukoliko to sami ne učine. Ili im pri zatvaranju računa izdati ček, što ne odgovara onima koji ga žele koristiti za otvaranje novog, jer je to crvena krpa za fiskalne vlasti pred kojima ga i žele sakriti. Ostaju stoga dvije mogućnosti: ili ćete prijaviti novac i platiti porez ili ćete ga sakriti i prošvercati.

Preko granica, kontinenata i vremenskih zona gotovinu rutinski krijumčare terorističke bande i mafijaši, što najbolje dokazuje ekvadorska policija priznajući da uhvati tek svakog šestog krijumčara. Za ilegalni prijenos novca ekvadorski karteli obično koriste ili komercijalna vozila ili tzv. mravlju rutu (pošalju vojsku putnika s 10.000 eura gotovine, koliko je zakonski dozvoljen prijenos), a meksički karteli bratski izmjenjuju usluge ili koriste outsourcing, angažirajući nezavisne krijumčare i brokere, navodi Tportal.hr.

Ali na stranu karteli. Novac sve češće krijumčari superbogata elita i dobrostojeća zapadna srednja klasa, pa i tzv. mali ljudi koji su čitav život štedjeli za starost i sada žele umaći nezasitnim domaćim poreznim raljama. Prema prvim podacima o štednji u inozemstvu do kojih je došlo hrvatsko Ministarstvo finansija, i Hrvati su na bankovne račune u 19 zemalja sklonili milijardu eura. Kada se uključe podaci o štednji hrvatskih građana u bankama zemalja koje Zagrebu još nisu dostavile podatke (Austrija, Švicarska, Lihtenštajn), procjena je višestruko viša. Hoće li i koliko će štediša doći u napast da svoju štednju pokušaju nekako sakriti od domaćih poreznika?

Po onoj da su bogati nezasitniji, i superbogati Lionel Messi i predsjednik Bayerna Uli Hoeness optuženi su zbog korištenja tajnih bankovnih računa da izbjegnu porez. Razjaren uvođenjem drastičnih poreza za bogate, francuska filmska ikona Gerard Depardieu je prije gotovo dvije godine demonstrativno otišao iz vlastite domovine u Moskvu, postavši ruski državljanin, ali oni koji zbog bijega pred poreznicima ne žele temeljite promjene u životu kao Depardieu, a ni 'poklanjati' novac državnoj blagajni, moraju postati 'gotovinski putnici', kako zovu švercere gotovinom poput Boillona.

Tako je prošloga ljeta, piše Allan Hall u britanskom Expressu, švicarska policija na željezničkoj stanici u Baselu otkrila četveročlanu američku porodicu koja se sa 600.000 eura gotovine uputila u Njemačku, odakle su namjeravali nastaviti put avionom. Jedan je krijumčar sakrio novac u prazne konzerve i dopunio ih pijeskom da težina odgovara onoj na naljepnici. Na brzoj željezničkoj liniji Zürich-Pariz nedavno je uhapšen krijumčar s 1,8 miliona eura zamotanih oko nogu. Na liniji Zürich-München policija je 2011. pronašla u 80-godišnjeg starca Kornelija Gurlitta 9.000 eura gotovine. Iako je bila riječ o manjoj svoti, policiji je bio sumnjiv, a i s razlogom: godinu kasnije u njegovu je stanu otkriveno umjetnina iz nacističkog doba (uključujući izgubljenog Picassa i Matissea) procijenjenih na više od milijardu eura. Švicarski su agenti nedavno zaustavili čovjeka koji je pokušao ući u Francusku s obveznicama vrijednim blizu 100 miliona eura, koje funkcioniraju gotovo jednako kao gotovina jer su vlasnici bili anonimni.

Prošle godine njemačka je granična policija na granicama sa Švicarskom i Luksemburgom u 2.666 slučajeva zaplijenila goleme količine krijumčarenog novca, skrivenog u automobilskim gumama, rezervoarima tečnosti za pranje prozora i filterima za zrak. Talijanska policija je na granici sa Švicarskom otkrila penzionera sa skrivenih 242.000 eura, u rimskoj zračnoj luci biznismena sa 122.000 eura na putu za Etiopiju i poslovnu ženu iz Kine sa 100.000 eura skrivenih u donjem rublju, a jedan je kineski poduzetnik 'binladenovke' u vrijednosti 200.000 eura pokušao sakriti smotavši ih u cigarete...

"Među putnicima najsumnjiviji su nam privrednici s minimalnim prtljagom i višečlane porodice", kaže Philippe Bock, glavni sekretar francuskog Sindikata carinika, tvrdeći da se šverc novca povećava iz mjeseca u mjesec zbog krize eura. Njemački carinik Hagen Kohlmann iz Ulma, čija je služba odgovorna za nadzor granice s Austrijom i Švicarskom, kaže kako ima dana kada u svakom trećem zaustavljenom automobilu pronađu skriveni novac, nerijetko u 6-cifrenim svotama. Nijemci su na graničnim prijelazima pojačali snage, a policija u Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji, Španiji, Italiji, Belgiji i Švicarskoj dresira pse (Talijani koriste labradore) za otkrivanje gotovine njušenjem boja i hemikalija korištenih u štampanju novčanica. Trenirani su da ne reagiraju na miris kafe ili čili kojima krijumčari pokušavaju zavarati trag. Njemački poreznici navodno plaćaju i zviždače u stranim bankama da im otkriju crne račune svojih građana.

Bez obzira na sve napore policije, carinika i poreznika, otkriveni novac je prema nekim procjenama tek pet posto goleme količine gotovine koja bježi s neprijavljenih bankovnih računa u čarape, madrace i tajna skrovišta porodičnih domova. Tako se, uprkos upozorenjima, oštrim kaznama i prijetnjom kriminalnim dosjeom, nastavlja (bez)granična igra mačke i miša između država gladnih poreza i njihovih uspaničenih građana, piše Tportal.hr.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: