"Gotovo dva desetljeća nakon pada Berlinskog zida vizija proširene Europe 'cjelovite i slobodne' ostaje neostvarena. Veliki dijelovi Euroazije i dalje su neslobodni, a njihovim se ljudima uskraćuju demokratske težnje koje su u temeljima evropske zajednice država", ističe se u izvještaju Zemlje u tranziciji 2008. (NIT).
Na prostorima bivšeg Sovjetskog saveza i njegovih satelitskih država, te zemalja bivše Jugoslavije postoji "jasna i rastuća razlika u provedbi demokratije", navodi Freedom House.
Drugi važan zaključak izvještaja jest da "energetske potrebe sve više iskrivljuju odnose između demokratija koje troše naftu i plin i autoritarnih država koje ih proizvode".
Euroatlanske demokratije tek trebaju usuglasiti zajedničku strategiju koja će promicati i energetsku sigurnost i temeljne demokratske vrijednosti. Dok energetsko bogatstvo jača autoritarne vladare, čini se da su euroatlantske demokratije izgubile odlučnost i osjećaj zajedničke svrhe u promicanju demokratske prakse, ocjenjuje se u izvještaju.
Treći zaključak govori kako nove demokratije u srednjoj Evropi ostvaruju napredak u učvršćivanju demokratskih promjena, no i dalje se suočavaju s nesigurnom geopolitičkom situacijom koja može omesti daljnu konsolidaciju političkih reformi.
U izvještaju NIT prate se indikatori za izborni proces, civilno društvo, nacionalno i lokalno upravljanje, pravosuđe i korupciju, čiji prosjek daje ocjenu demokratskog razvoja na ljestvici od 1 do 7, pri čemu je 7 najgora ocjena.
Prosječna ocjena za sve tranzicijske zemlje je 4,19. Za tranzicijske zemlje članice EU-a prosječna ocjena je 2,21. Prosječna ocjena za jugoistočnu Evropu, bez Kosova, iznosi 4,00, dok za bivši SSSR, bez baltičkih zemalja, iznosi 5,75.
Među 29 zemalja obuhvaćenih izvještajem NIT, na prvom mjestu je Slovenija, s ocjenom 1,86, a na posljednjem Turkmenistan s 6,93. Rusija je pri dnu tablice s 5,96.
Hrvatska je na 11. mjestu, s ocjenom 3.64, iza 10 istočnoeuropskih članica EU-a, a ispred Srbije (3,79), Crne Gore (3,79), Albanije (3,82), Makedonije (3,86), BiH (4,11), Kosova (5,21) i ostalih.
JUGOISTOČNA EVROPA
Za regiju jugoistočne Evrope ocjenjuje se da su različite zemlje napredovale u demokratskim reformama posljednjih godina. Posebno se bilježi "žilavost civilnog društva", koje je u prosjeku najbolji indikator demokratske izvedbe u regiji.
Preostala postkonfliktna pitanja i slabe institucije, međutim, predstavljaju trajni izazov produbljenju demokratskih korijena.
Nalazi izvještaja NIT sugeriraju obećavajući napredak u regiji, gdje privlačnost evropskih ideja i izgledi članstva u EU-u ostaju snažne pozitivne sile.
Posebno se to odnosi na zemlje zapadnog Balkana, među kojima je i Hrvatska, ocjenjuje Freedom House. U istočnom dijelu regije, Bugarska i Rumunjska već su ušle u NATO-o i EU, dok južni Balkan ostaje najznačajniji izazov za reforme, konstatira se izvještaju.
Posebno se izdvaja Kosovo, prenosi Hina, koje je znatno ispod prosjeka regije po svim indikatorima NIT-a i suočava se s nizom prepreka u provedbi teških reformi.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
