Komentari (16)
Povratak na članak
Prijava korisnika
NAPOMENA: Komentarisanje članaka na portalu Klix.ba dozvoljeno je samo registrovanim korisnicima. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korištenja komentara.
Otkad se to heroji kriju po misjim rupama? Sta se desilo s kurcenjem i busanjem u prsa? BiH je zemlja za sve Bosance. Ko nece bit Bosanac, nek si nadje zemlju u kojoj ce biti stranac.
Ko hoce navijat, nek navija za podebljanu granicu izmedju Nato-a na Balkanu i Malecke Srbije. Podebljane granice su povoljne za BiH a nepovoljne za cetnicki entitet. Ko u Bosni nece bit Bosanac, nek si nadje zemlju u kojoj ce biti stranac. Probajte prvo kod matere (macehe?) Srbije. Vratili bi vas prackom preko Drine u BiH. Sto je deblja ciza, da vas ne gledam izbliza.
ne mogu da vjerujem da se prepucavate oko toga \"za koga da navijamo\"...zar nemate nimalo saosjecanja ili ste zaboravili kako je nama bilo prije 16-17 godina...kako vas nije stid ..nevin narod gine iisto kao sto se desavalo i kod nas a vi bi da navijate za nekoga...
Gruzija u ovim teskim trenutcima terba hitnu pomoc medunarodne zajednice...i podrzavam njihov odmbrambeni stav jer Rusija narusava teritorijalni integritet i pokusava naustrb vlade u Gruziji pravit drzavu u drzavi sto parlelno u BiH rade,tzv-bossnaki srbi odnosnopravilno receno i napsiano Bosanski-pravoslaci... sellam za raju
CARSKA RUSIJA CE DA POJEDE GRUZIJU! NAS I RUSA 300 MILIONA! POBJEDA!
sve je ovo ludilo ba amerika opet igra neku igru a ti srbeska fukaro mozes samo da sanjas nista nemas od toga sanjaj i dalje imate velik jezik pa ako imate velik jezik napadnite ako imate muda slobodno pricas bajke kopile jedno gadu samo pricate ako imate muda napadnite opet ko 92 sadd smo i mi jaki ali ovaj puta ce bit drugacije
ZIVIOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO RATKOOOOOOOOOOOOOOOOOO MLADICCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCC HEROJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ MARS CARIGRADSKA KOPILAD POPUSI ASIME TI I OVE TVOJE BALIJETINE KOMENTATORI
za mrtve ruske vojnike.
Jimmy, majmune, nisam ništa pisao, copy paste, slonu. a RED JE AKO neke vijesti čitamo, da znamo o čemu se radi.
Clio, grlo si pravo. treba te u cevape! konju sta p[ises ovoliko...
za rusiju... ovaj tip je budala teska.. i radi sve uz dozvolu amerikanaca... ako je moglo kosovo biti nezavisno ondoa moze i osecija.. sav narod iz osecije zeli nezavisnost!!!!
Navijamo za Gruziju, naravno. Inace, nisam sve procitao u gornjem komentaru ali ono sto sam procitao je dosta pucno. Tamo jasno kaze da bez obzira sto je Juzna Osetija de fakto nezavisna od Gruzije niko na svijetu joj nije priznao da je poseban entitet jer to sami Gruzijci nisu priznali. Eto zasto je cetnicima trebao Alijin potpis. Jer nije niko na svijetu, pa ni Amerika niti mogla niti zeljela priznati RS kao poseban entitet dok nisu shvatili da to i Bosanski predstvnici zele, tj. Alija, Hare, Lagumdjija i ostali.
... i tako su uveli maximalnih 500 slova za komentar.
Za koga da navijamo? Težak izbor! Južna Osetija (osetski: Хуссар Ирыстон, latinično: Xussar Iryston; gruzijski: სამხრეთ ოსეთი, latinično: Samkhret Oseti ; ruski: Южная Осетия, latinično: Južnaja Osetija) je de facto nezavisna republika koja se nalazi unutar međunarodno priznate Gruzije. Iako je ova bivša sovjetska autonomna oblast proglasila svoju neovisnost i kontrolira značajnim dijelom regije, njezino odvajanje od Gruzije nije priznala ni jedna međunarodna organizacija (kao UN, OSCE, EU itd.) niti zemlja, te se ovo područje de jure gleda kao na dio gruzijske regije (mkhare) Šida Kartli. Gruzija ne priznaje Južnu Osetiju ni kao zasebno područje niti kao nezavisan entitet, te se ovo područje naziva ili po povijesnom srednjevjekovnom imenu Samačablo ili, od nedavno, nazivom regija Chinvala (po glavnom gradu područja). Sadržaj/Садржај [sakrij/сакриј] 1 Politički status 2 Povijest 2.1 Ranija povijest 2.2 Južna Osetija pod Rusijom i SSSR-om 2.3 Gruzijsko-osetski sukob 3 Zemljopis 4 Gospodarstvo 5 Izvori 6 Vanjske poveznice Politički status [uredi - уреди] Ujedinjeni narodi, Europska Unija, OSCE, Vijeće Europske Unije, NATO i većina zemalja svijeta priznaju Južnu Osetiju kao integralni dio Gruzije. Ipak, ova de facto nezavisna republika kojom upravlja secesionistička vlada održala je drugi referendum o nezavisnosti[1] 12. studenog 2006. godine, nakon prvog referenduma iz 1992., kojeg međunarodna zajednica nije smatrala valjanim[2]. Po očekivanjima, većina glasača je glasala za nezavisnost od Gruzije. Ipak, ovaj referendum nisu međunarodno priznali UN, EU, OSCE, NATO i Ruska Federacija, zbog nedostatka sudjelovanja etničkih Gruzijaca i zbog sumnjive zakonosti referenduma kojeg nije priznala središnja vlast u Tbilisiju[3]. Uz ovaj secesionistički referendum, održani su i izbori u područjima Južne Osetije koje kontrolira Gruzija i na kojima je Dmitri Sanakoev izabran kao alternativni predsjednik Južne Osetije[4]. Oseti su potomci plemena koja su govorili iranskim jezicima iz središnje Azije. Njihovo pokrštavanje se odvijalo u ranom srednjem vijeku pod gruzijskim utjecajem. Za vrijeme mongolske vladavine istjerani su sa svojeg područja južno od rijeke Don u današnjoj Rusiji, te djelomično migrirali na i preko kavkaskih planina u Gruziju gdje su osnovali tri područna entiteta[5]. Digor na zapadu je potpao pod utjecaj Kabardinaca koji su uveli islam. Tualläg na jugu je postao ono što je danas Južna Osetija, dio povijesne gruzijske kneževine Samačablo u koju su se Oseti sklonili od mongolskih osvajača. Iron na sjeveru je postao ono što je danas Sjeverna Osetija, pod ruskom vlašću je od 1767. Danas su većina Oseta kršćani (oko 61%), sa značajnom muslimanskom manjinom. Južnu Osetiju i Gruziju, Rusija je aneksirala 1801. godine i uklopila u Rusko Carstvo. Nakon revolucije u Rusiji, Južna Osetija je postala dio menševističke Gruzijske Demokratske Republike, dok je sjeverni dio uključen u Terečku sovjetsku republiku. U ovom području se 1920. godine, dogodio sukob između gruzijskih vladinih snaga i osetskih snaga koje su predvodili osetski i gruzijski boljševici. Sovjetska gruzijska vlada koju je osnovala 11. Crvena armija, stvorila je Južnoosetsku autonomnu oblast u travnju 1922. Napetosti u regiji počele su rasti rastom nacionalizma kod Gruzijaca i Oseta 1989. godine. Prije ovih napetosti, obije zajednice živjele su u miru, izuzeći 1920. godinu, te je u društvu postojao veliki broj bračnih zajednica između dva naroda. Iste godine, Južnoosetska narodna fronta (Ademon Nikhas) počela je zahtijevati ujedinjenje sa Sjevernom Osetijom kao mjeru zaštite osetijske autonomije. 10. studenog 1989., Južnoosetsko vrhovno vijeće odobrilo je ujedinjenje Južne Osetije s ASSR-om Sjevernom Osetijom, koja je dio Rusije. Dan kasnije, gruzijski parlament je iz revolta ukinuo autonomiju Južnoj Osetiji, te zabranio novine i demonstracije. Nakon neovisnosti Gruzije 1991., pod vodstvom nacionalističkog vođe Zviada Gamsahurdije, gruzijska vlada proglasila je gruzijski jezik kao jedini službeni jezik u zemlji. U sovjetsko vrijeme je uz gruzijski, službeni jezik bio i ruski, što je istaknuto ustavima iz 1936. i 1979. godine. Ovo je izazvalo veliku uzbunu u Južnoj Osetiji, čije vođe su zahtijevale i upotrebu osetskog u njihovoj zemlji. Osetska manjina je i dalje zahtijevala veću autonomiju, što nije odobravala gruzijska vlast. Tijekom 1991. godine, izbili su razni nasilni incidenti tijekom kojih su napadnuta mnoga južnoosetijska sela, te gruzijske kuće i škole u Chinvaliju. Crnu bilancu ovih sukoba čini oko 1000 poginulih te od 60 000 do 100 000 izbjeglica koji su pobjegli ili u Sjevernu Osetiju ili u Gruziju. Mnogi Oseti iz Južne Osetije su se naselili u nenaseljena područja Sjeverne Osetije iz kojih je 1944. Staljin izbacio Inguše, što je dovelo do sukoba između Oseta i Inguša o boravku na bivšem inguškom području. Samo 15% ukupne populacije Oseta danas živi u Južnoj Osetiji. Gruzija je pristala na prekid vatre kako bi izbjegla veće sukobe s Rusijom. Gruzijska i južnoosetijska vlada su pristale na sporazum kojim se izbjegava nasilje, a Gruzija je pristala ne uvoditi sankcije protiv Južne Osetije. Tada su osnovane osetijske, ruske i gruzijske mirotvorne snage. 6. studenog 1992. godine, OSCE je pokrenuo misiju u Gruziji kojom se nadziru mirotvorne operacije. U razdoblju do sredine 2004. godine, situacija u Južnoj Osetiji je bila relativno mirna. U lipnju 2004. započele su nove napetosti uzrokovane gruzijskim akcijama protiv švercanja u regiji. Događali su se razni slučaji napada, bombardiranja i uzimanja taoca u kojima su poginuli ili ranjeni deseci ljudi. Prekid nasilja je ponovno dogovoren 13. kolovoza, ali je često bio narušavan. Trenutna situacija u regiji je mirna, iako napeta, budući da je Gruzija od Makedonije, Bugarske i Ukrajine kupila znatan ratni arsenal, a jedan dio njezine vojske obučavaju marinci iz SAD-a. Južna Osetija pokriva područje od 3,900 km² na južnoj strani Kavkaza, te je planinama odvojena od Sjeverne Osetije (dijela Rusije), te se proteže južno skoro do rijeke Mtkvari u Gruziji. Područje je vrlo brdovito, te se većina teritorija nalazi iznad 1 000 metara. Gospodarstvo zemlje je većinom poljoprivredno, iako je obrađeno samo 10% teritorija. Najviše se uzgajaju žitarice, voće i vino. Šumarstvo i uzgoj stoke je također razvijeno, industrija postoji posebno oko glavnog grada Chinvaliju. Nakon rata s Gruzijom u 1990-ima, gospodarsko stanje u Južnoj Osetiji postalo je teško. Zaposlenost i zalihe su rijetki. Gruzija je prekinula opskrbu električne energije regiji, te je Južna Osetija bila prisiljena provesti struju iz Sjeverne Osetije. Većina stanovništva preživljava od poljoprivrede. Zbog ekonomskih problema, nejasne političke budućnosti, tisuća izbjeglica i ilegalne trgovine drogom i oružjem regija je postala ponovno nestabilna zadnjih nekoliko godina. Praktički jedino važno gospodarsko dobro Južne Osetije je kontrola nad tunelom Roki koji povezuje Rusiju i Gruziju i od kojeg južnoosetijska vlada dobiva skoro trećinu proračuna ubiranjem carina na robni promet.
@soldier za 24h su poginuli 1500 osoba, i ti pitas za koga da navijamo. navijaj za ono sto mislis da vrijedi.............................................