Organizacija FAO, čije se sjedište nalazi u Rimu, predviđa da bi ukupan broj gladnih u svijetu u ovoj godini mogao da dostigne 1,02 milijarde, što je približno šestina ukupnog broja stanovnika Zemlje, prenosi Reuters.
Situacija se, prema analizi FAO, naročito pogoršla u periodu 2006. – 2008., kada je izbila prava svjetska prehrambena kriza, praćena drastičnim rastom cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda.
Nije samo značajan pad privredne aktivnosti uticao na drastičan rast broja gladnih, već tome doprinosi i smanjenje pomoći koje razvijene države pružaju najsiromašnim zemljama, za oko četvrtinu u odnosu na nivo koji je ranije zabilježen, ukazuje u analizi FAO.
- Kriza koju izaziva glad predstavlja ozbiljan rizik za svjetski mir i sigurnost, ocijenio je generalni direktor FAO Jacques Diouf, uz apel da se na globalnom nivou što prije postigne širok nivo saglasnosti oko iskorenjivanja gladi.
Takozvani Milenijumski cilj UN-a predviđa da se broj gladnih u svijetu smanji do polovine naredne decenije na ispod 420 miliona, ali u sadašnjoj situaciji taj zadatak, po riječima međunarodnih stručnjaka, izgleda "teško dostižan".
Globalna ekonomska kriza je, naime, ostavila slabašne izglede siromašnim zemljama da postignu željeni ekonomski napredak i eliminišu siromaštvo i glad.
Inostrane investicije, bez koji nema suštinskog privrednog rasta u najmanje razvijenim dijelovima svijeta, opašće za blizu trećinu u siromašnim zemljama, u odnosu na predkrizni period, navodi se u jednoj analizi FAO-a.
Organizacija takođe upozorava da će se i gotovinske doznake ekonomskih migranata, koji su otišli iz najmanje razvijenih država u bogatije zemlje, smanjiti za oko osam procenata u odnosu na predkrizni period.
Oštro i naglo uvećava se i siromaštvo u urbanim naseljima siromašnih zemalja, zbog gubitka posla, pa stručnjaci FAO-a očekuju da se milioni takvih ljudi ponovo vrate u svoja prethodna, jako siromašna i zaostala prebivališta.
Za ovu godinu FAO predviđa veoma visoku proizvodnju žitarica u svijetu, koja bi trebalo da bude tek neznatno lošija od ranije rekordne (2,3 milijarde tona), što znači da se fizički nedostatak hrane ne može prihvatiti kao opravdanje za glad ogromnog broja ljudi širom planete.
Upozoravajući da su realne cijene hrane krajem prošle godine poskupjele u prosjeku 24 posto u odnosu na nivo bilježen u 2006., stručnjaci FAO-a navode da je i to važan razlog sadašnjih prehrambenih problema.
Predjeli Azije i Pacifika su, prema ocijeni FAO, dva najgroženija regiona, s oko 642 miliona ljudi koji pate od hronične gladi, dok takvih u dijelovima Afrike južno od Sahare ima oko 265 miliona.
