Nakon izglasavanja rezolucije, koja je politički tekst, uslijedit će izrada pravnog teksta koji će također biti prihvaćen u Parlamentu.
Rezolucija je nastala na temelju međuinstitucionalnog okvirnog dogovora na kojem su radili Komisija i Parlament.
Prema tom dogovoru, Komisija će jednako tretirati Vijeće i Parlament kada je riječ o pristupu dokumentima. Također će Komisija u određenim rokovima morati odgovoriti na zahtjev EP-a da inicira neki zakonodavni prijedlog.
Prema dogovoru, uvodi se neka vrsta aktualnog sata tokom kojeg će povjerenici Komisije, uključujući i visoku predstavnicu za vanjsku politiku i potpredsjednicu Komisije Catherine Ashton, odgovarati na pitanja zastupnika na plenarnim sjednicama.
Jedna od najvažnijih novosti je i mogućnost da Parlament traži ostavku pojedinih povjerenika. Ako Parlament zatraži od predsjednika Komisije smjenu nekog povjerenika, on će ozbiljno razmotriti zahtjev za ostavkom ili će pred zastupnicima morati objasniti odbijanje njihova zahtjeva.
Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. decembra prošle godine, donio je sa sobom jačanje uloge Evropskog parlamenta. U nekim područjima u kojima je Parlament do sada imao samo savjetodavnu ulogu od sada je izjednačen s Vijećem u donošenju odluka.
Predsjednik EP-a Jerzy Buzek izjavio je da dogovor "predstavlja solidan temelj za suradnju između dviju važnih institucija EU-a".
I predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso izrazio je zadovoljstvo tim dogovorom. "Uistinu sam zadovoljan što smo postigli sporazum o tome kako će obje institucije zajedno raditi u godinama pred nama", rekao je Barroso.
Parlament ipak nije dobio sve što je tražio u pregovorima, među inim, da budući veleposlanici i posebni predstavnici EU-a budu saslušavani i njihovo imenovanje potvrđeno u Parlamentu.
Ti veleposlanici pojavljivat će se pred nadležnim odborima Evropskog parlamenta ali tek nakon što ih službeno imenuje visoka predstavnica Catherine Ashton.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
