Uz sinagogu, koja je potpuno obnovljena, otvoren je i mali muzej posvećen "kairskoj genizi" (mjesto gdje se nose sveti spisi koji se ne smiju uništiti), po nekim izvorima vjerovatno najstarijoj u svijetu.
U Kairskoj genizi u Fostatu (u starome Kairu) bilo je pronađeno 210.000 dokumenata, većinom od 10. do 13. stoljeća, a među njima i tekstovi Maimonidesa, velikog židovskog filozofa iz Anadaluzije.
Većina pronađenih dokumenata, pisanih hebrejskim, arapskim, jezikom španjolskih Židova ili jidišem, bila je prodana u 19. stoljeću velikim bibliotekama u Parizu, Londonu, Sankt Peterburgu ili New Yorku za njihove zbirke.
Najveći fundus, oko 140.000 fragmenata, dospio je u Cambridge 1897. godine zahvaljujući naučniku Salomonu Schechteru.
"U atmosferi posebne tolerancije, a pogotovu za vladavine dinastije Fatimida (969-1171.) ti tekstovi svjedoče da židovi, muslimani i kršćani nisu živjeli u nekakvom intelektualnom getu", ističe Stephan Reif, profesor emeritus u Cambridgeu.
U Egiptu danas, na području od Kaira do Aleksandrije, živi manje od stotinu židova, većinom starijih žena, dok je 50-ih godina, do predsjednika Gamala Nasera, zajednica imala 80.000 članova.
Sinagoga Chaar Hachamayin, poznata i kao Ismailya, smještena je u središtu grada, a njezina obnovljena fasada je u neofaraonskom stilu, s cvijećem i papirusima uz Davidovu zvijezdu kao referencom na Mojsijevo rođenje na obalama Nila.
Brojni Židovi, koji su bili iz Egipta raseljeni, posebno u Sjedinjene Države i Francusku, prisustvovali su svečanostima u Kairu.
