Svijet
0

Da li će Bugarska uskoro otvoriti arhiv tajne službe?

FENA
Bugarski parlament u Sofiji
Bugarski parlament u Sofiji
U Sofiji je u četvrtak počela međunarodna konferencija čiji su učesnici pozvali bugarske institucije da ne odugovlače i prije pristupa ove zemlje Evropskoj uniji otvore arhiv bivše tajne službe.

Bugarska je jedina zemlja koja neposredno stoji pred članstvom u EU a kojoj još predstoji suočavanje s komunističkom prošlošću. Još uvijek se vode sporovi oko toga da li treba otvoriti akte bivše službe državne sigurnosti.

Zašto nije otvoren arhiv tajne službe ni 17 godina nakon raspada komunističkog sistema za Radio Deutsche Welle objašnjava holanska poslanica u Evropskom parlamentu Els de Groen.

"Stare elite su se vrlo brzo nakon preokreta ponovno vratile, uključile su se u rad novoformiranih nevladinih organizacija i vrlo brzo postale utjecajnije od demokrata - ljudi koji nisu imali ni iskustva ni sredstava. Smatram kako je posebno cinično da je veliki broj ljudi na Zapadu sarađivao s tim elitama i da još uvijek to čini", kazala je De Groen.

U Bugarskoj se još i sada bilježe pokušaji ucjenjivanja ljudi informacijama tajne službe. Ta praksa konačno mora prestati, smatra bugarski ministar unutrašnjih poslova Rumen Petkov. Ovaj socijalist zastupa međutim stav da akte bivših, kako ih naziva "patriota", ne treba otvarati.

"Šta će reći država onima koji rade ili su radili za ministarstvo unutrašnjih poslova, pa samim tim i za državu? Da li ćemo se prema njima korektno odnositi ili ćemo ih stalno proizivati u javnosti. Da li tim ljudima treba reći da nam više nisu potrebni? Mislim da ljude koji se bore protiv terorista i onih koji su bili politički špijuni ne možemo svrstati u istu kategoriju", smatra Petkov.

U drugim bivšim socijalističkim zemljama takva razmišljanja ne postoje. I u diskusiji oko otvaranja tajnog arhiva bivšeg DDR-a se ne prave razlike između dobrih i loših saradnika Stazija.

Za to postoje dobri razlozi, kazao je bivši opunomoćenik njemačke vlade za Stazi arhiv i trenutni predsjednik udruženja koje nosi naziv "Protiv zaborava - za demokratiju" Joachim Gauck.

"Mnogi nezvanični saradnici su pored uobičajenih aktivnosti obavljali i neke druge, recimo špijunirali su disidente DDR-a na Zapadu. Oni su u biti radili ono što su drugi saradnici Stazija radili u zemlji: radili su protiv demokarata, boraca za ljudska prava i drugih. To ne predstavlja patriotski akt već je u principu podržavanje represije", smatra Gauck.

Stoga on bugarskim nadležnim institucijama upućuje apel da otvore sve arhive i ne prave razliku između patriota i onih koji to nisu.