{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Čeka li Milorad Dodik svoj Krim?

13.3.2014. u 13:08
41
164
Čeka li Milorad Dodik svoj Krim?
41
Čeka li Milorad Dodik svoj Krim?
Milorad Dodik: Proruska politika predsjednika RS (Foto: Klix.ba)
Dana 9. oktobra 1944. godine Winston Churchil je u Moskvi sa Staljinom raspravio pitanje uređenja Evrope nakon završetka Drugog svjetskog rata. Između ostalog, tada su razgovarali o podjeli zone interesa u komunističkoj Jugoslaviji i načelno dogovorili omjer pola-pola.
Bilo davno pa se i zaboravilo. Milorad Dodik kao da oživljava ovaj nesretni, prevaziđeni i nikad ostvareni dogovor time što prolongira proces evropskih i odbija proces evroatlanskih integracija Bosne i Hercegovine.

Svojom proruskom politikom u društvu je Aleksandra Lukašenka, Vojislava Koštunice i Šešelja. I umalo da zaboravim, Emira Kusturice. Da li Republika Srpska (RS) čeka svoj Krim ili svoju Južnu Osetiju? Gdje je crvena linija Brisela i Washingtona? Da li treba sačekati da predsjednik RS raspiše referendum o nezavisnosti?

Dvolična Evropa



Od ratom podijeljene i agresijom okupirane zemlje, od dvolične Evrope Mitterana i Majora, od korumpiranih Ujedinjenih naroda Yasushi Akashija, nametnutog embarga, neodlučne Amerike, podređenog vojnog statusa, opkoljenog Sarajeva, protjeranog stanovništva, ratnih zločina i počinjenog genocida, Bosna i Hercegovina je sačuvala ideju i formu cjelovite i demokratske države u svojim historijskim i međunarodno priznatim granicama.

Kroz svoju hiljadugodišnju povijest preživala je imperije i okupatore. I poslije svega, da li je to pitanje podjele BiH uopće relevantno? Postoji li, zapravo, izazov opstanku njenog cjelovitog i teritorijalnog integriteta u okolnostima najavljenih referenduma u Škotskoj i Kataloniji ili deklaracije o nezavisnosti i najavljenog referenduma na poluotoku Krim?

Na sastanku u Bakingemskoj palati kraljica Elizabeta II je premijeru Davidu Cameronu izrazila zabrinutost da bi refendum koji planira vladajuća Škotska nacionalna partija (SNP) mogao da vodi raspadu Velike Britanije.

Parlament španske pokrajine Katalonije usvojio je nacrt odluke o održavanju referenduma za nezavisnost ovog dijela Španije 9. novembra 2013. Krimski parlamentarci donijeli su odluku o nezavisnosti poluotoka prije nekoliko dana.

Odluka parlamenta ukrajinske autonomne republike predviđa i održavanje referenduma 16. marta ove godine. Ruske vojne trupe praktično su okupirale Krim. Takav razvoj situacije u Ukrajini govori nam da i dalje moramo biti oprezni i na zapadnom Balkanu – čulo se u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ovih dana.

Temu raspada ili nestanka Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik javno održava u životu više godina. Njegova referendumska retorika u direktnoj je korelaciji sa činjenicom da se proces evropskih integracija BiH održava na aparatima dok su njene evroatlanske integracije u dubokoj komi. Uporište i snagu za svoje stavove pokušava da pronađe više u Moskvi, nego u Beogradu. Ničim izazvan i izvan okvira svojih nadležnosti predsjednik RS-a je ispalio u povodu ruske vojne intervencije u Ukrajini: Rusi imaju našu podršku.

Od raspada Sovjetskog saveza (SSSR), ta je država dominantno u zoni ruskog geostrateškog interesa. Od cijele Ukrajine, Moskva je došla u situaciju da sada brani svoje interese samo na Krimu, odnosno da okupira baze u Sevastopolju i drugim gradovima tog poluotoka. Sličnu je strategiju primijenila u Gruziji. Kad nije mogla zadržati tu državu u svojoj geopolitičkoj orbiti, zadržala je njene autonomne dijelove Južnu Osetiju i Abhaziju priznavši njihovu nezavisnost 2008. godine.

Španski parlament većinom je glasova od 20. februara ove godine odbacio odluku Katalonije da održi referendum o nezavisnosti. Također je pozvao regionalnu vladu da osigura poštovanje Ustava, ističući da samo centralna vlada može da raspiše takvo nacionalno izjašnjavanje.

Dodik je nedavno naglasio da Republika Srpska (RS) sada ima Zakon o referendum i da Narodna skupština RS u toku noći, ove ili neke sljedeće, može da donese odluku o raspisivanju referenduma o svom statusu! Time je pokazao da ga Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljne poslove i sigurnost Catherine Ashton nije dovoljno uplašila u maju 2011. godine. Tada je predsjednik RS-a odustao od već najavljenog referenduma o pravosudnoj reformi u BiH, ali nije odustao od spornog entitetskog referendumskog zakona.

Čovjek koji je prespavao ujedinjenje Evrope uporno gura RS u zonu ruskog ekonomskog i političkog interesa. Od takve su politike odustale skoro sve većinski pravoslavne države srednje i istočne Evrope. Odustala je Crna Gora, a sve više i Srbija traži svoju sreću na drugoj strani.

To čak radi po cijenu postepenog odustajanja od Kosova. Odustaje i Ukrajina. Doduše, nije spreman ići do kraja sa svojim kockanjem.

Mislim da to ne možemo realizovati u ovom trenutku, sada bi to bilo realno opasno. Da li će neko poslije mene ili nas prepoznati to vrijeme, ne znam, ali znam da se prije nekoliko godina nije smjelo ni pričati o referendumu". Da li Dodik time odlaže referendumsku opciju dok ne bude siguran da će taj dan na banjalučki aerodrom sletjeti ruski vojni avioni?

Smetljište historije



Suština je da Dodik odbacuje najbolju i najpošteniju moguću opciju da se u BiH postigne unutrašnji politički dogovor konstitutivnih naroda u okviru procesa evropskih integracija, jedine zajedničke vizije Bošnjaka, Srba i Hrvata i apsolutne većine građana, zašto ne kazati Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.

Njegova proruska politika testira granicu tolerancije SAD-a. Za razliku od EU, Amerikanci su pokazali da prvo pucaju pa onda pitaju. Ona, također, nosi dugoročno sjeme unutrašnje nestabilnosti, lokalnih sukoba i potencijalna je opasnost da novo hladnoratovsko odmjeravanje ide sredinom BiH. Nimalo vizionarski jer u najboljem slučaju po Dodika, RS može biti moneta za potkusurivanje te doživjeti sudbinu izolirane Južne Osetije koju su priznale dvije ili tri države. U najgorem, njegova je perspektiva na smetlištu historije.

(Autor, Emir Hadžikadunić, je bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Iranu i član uredničkog tima za izradu Stretegije evropskih integracija BiH, angažiran je na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu)

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: