Daily Telegraph
0

77 dana čekanja za novog predsjednika

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Britanska štampa u srijedu opširno izvještava o glasanju na predsjedničkim izborima u SAD-u - rezultati su stigli prekasno za prva izdanja, ali je objavljeno mnogo članaka koji se bave teškim zadacima koji čekaju idućeg predsjednika.

Daily Telegraph podsjeća da će novi predsjednik položaj preuzeti tek za 77 dana, po isteku drugog mandata Georgea W. Busha u januaru sljedeće godine. Dva rata koja Amerika trenutno vodi i globalna ekonomska kriza zahtijevaju da period tranzicije vlasti prođe sa što je moguće manje trzavica.

Novi predsjednik mora odmah početi da sastavlja svoj tim i donosi važne političke odluke, ali svakako će nastojati da izbjegne dijeliti odgovornost za poteze koje će vući George W. Bush, jedan od najnepopularnijih predsjednika u historiji SAD-a.

Novoizabrani predsjednik će morati da imenuje oko 2.000 ljudi koji će činiti njegovu buduću administraciju i što prije počne to raditi, time će prije postaviti temelje uspješne administracije.

Telegraph podsjeća da je Bill Clinton na početku svoga prvog mandata prošao kroz vrlo težak period, prije svega zbog problematične tranzicije.

Svi listovi primjećuju da je aktuelni predsjednik bio neprimjetan u predizbornoj kampanji – Financial Times Georgea Busha opisuje kao nevidljivog čovjeka.

Od Clintonovih do Schwarzeneggera svi viđeniji američki političari uključili su se u završnicu predizborne kampanje, ali jedan se lik nikako nije pojavljivao na pozornici - čovjek za čiji su se položaj Obama i McCain borili – George W. Bush.

Analitičari ističu da je izostanak aktuelnog predsjednika iz predizborne kampanje bez presedana, te da je odraz aktivnog nastojanja Republikanske stranke da se distancira od nepopularnog predsjednika.

Predsjednika Busha je, primjećuje Financial Times, tokom kampanje mnogo češće od Johna McCaina spominjao Barack Obama, naravno u negativnom kontekstu.

The Independent se prisjeća ranijih izbora u Americi koji su opisivani kao historijski. U tu kategoriju list stavlja izbore održane 1980. godine kada je na vlast došao Ronald Reagan u „vrlo opasnoj međunarodnoj situaciji“. Sovjetski savez upravo je bio ušao u Afganistan, a u Iranu je provedena revolucija koja je na vlast dovela ajatolaha Homeinija.

Nova islamska država ponizila je Reaganova prethodnika Jimmyja Cartera otmicom nekoliko desetaka američkih državljana u Teheranu i Amerika se okrenula Reaganu kao čovjeku koji može sačuvati američki ugled u svijetu, konstatira Independent.

Dvadest godina prije toga John F. Kennedy je pobijedio iako je bio opterećen sličnim problemima s kojima se suočio i Barack Obama - imao je svega 43 godine i pritom je bio katolik, u zemlji koja nikada prije ili poslije njega nije imala katolika za predsjednika.

Kennedy je, navodi Independent, biračima ponudio isto uzbuđenje i obećanje novih početaka, nakon poslijeratne antikomunističke histerije.

Independent paralele pronalazi i u izboru Franklina Roosevelta 1932. godine, usred Velike depresije, kojoj se Roosevelt suprotstavio svojim čuvenim "New Dealom", (Nova pogodba) programom zapošljavanja u javnim projektima finansiranim iz državne kase.

No najveća drama bila je rezultat izbora 1860. kada je na vlast došao Abraham Lincoln, s namjerom da slomi političku moć američkih robovlasnika. Samo mjesec dana nakon što je Lincoln preuzeo vlast, mladu američku državu zahvatio je građanski rat, podsjeća Independent.