Ne navodeći identitet osumnjičenika, Ravnateljstvo policije izvijestilo je da dvojicu osumnjičenih terete za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće opisano u čl. 272. st. 1. Kaznenog zakona. Za to je kazneno djelo moguća zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
Kaznenu prijavu primorsko-goranska Policijska uprava podnijela je riječkome Općinskome državnom odvjetništvu.
Policija je izvijestila i da su dvojica osumnjičenih prekršila propise o sigurnosti željezničkog prometa i povrijedila opća pravila struke te odredbe pravilnika i uputa (Prometnog pravilnika, Pravilnika o načinu i uvjetima za sigurno obavljanje tijeka željezničkog prometa, Upute o kočenju vlakova, Upute za rad radnika u vuči vlakova i pravila koja proistječu iz opisa poslova radnih mjesta koje obavljaju).
Prvoosumnjičenoga vanjskog prometnika tereti se da je na Željezničkom kolodvoru Škrljevu dopustio da teretni voz krene prema Rijeci iako ga je preglednik vagona upozorio da su na prva tri vagona, zbog istrošenosti pločica, isključene kočnice. Tako, smatra policija, nije osigurao uvjete u kojima bi vlak sigurno prometovao, što je bio dužan učiniti.
Strojovođu se, pak, tereti da je pokrenuo voz iako ga je pregledač vagona upozorio na problem s kočnicama, zbog čega se voz nekontrolirano kretao, iskliznuo iz tračnica i na kraju se prevrnuo.
Po policijskoj procjeni, željeznička nesreća uzrokovala je štetu od najmanje pet miliona kuna.
Nakon nesreće 21. novembra, u kojoj su lakše ozlijeđeni pomoćnik strojovođe i dvoje prolaznika, strojovođa vlaka Nenad Juričić žalio se na ponašanje policije tokom višesatnog ispitivanja tvrdeći kako je bio izložen pritisku da "prizna što se dogodilo". Riječka policija odbila je te optužbe.
Iz Sindikata strojovođa Hrvatske izražavali su sumnju da je nesreću uzrokovala sabotaža, što je Uprava Holdinga HŽ-a odlučno opovrgnula.
