Za Plenkovića nuklearni otpad na bh. granici nije opasan: Više bi se ozračili na letu od Evrope do Amerike
Zadovoljan je ekonomskom saradnjom te je najavio da će Hrvatska sljedeće godine biti država partner Gospodarskog sajma u Mostaru. Obećao je i poboljšanje infrastrukture kojom su povezane dvije zemlje. Na sjednici je razmatrano pitanje plinovoda Južna interkonekcija.
"Od posebnog interesa je naravno vrlo važan projekat Južne interkonekcije. Hrvatska je LNG terminalnom dobila strateški regionalni značaj. Želimo investirati u plinovode koji bi išli prema Bosni i Hercegovini čime bismo pomogli plinifikaciji Bosne i Hercegovine", ukazao je Plenković.
Teme razgovora bile su, kako je naveo, i pitanje sukcesije imovine i prava država bivše Jugoslavije, kao i moguća izgradnja aerodroma u Trebinju. Prema njegovim riječima, ne postoji tema o kojoj danas nisu raspravljali.
Očekuje da će ranije postignuti dogovori bh. vlasti biti, kako je izjavio, plodonosni u budućem periodu kako bi sljedeći izbori bili pravičniji. Za njega to znači i to da se osigura potpuni legitimitet hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
O nuklearnom otpadu na bh. granici
Premijer Hrvatske je govoreći o planu Hrvatske da odlaže nuklearni otpad iz Nuklearne elektrane Krško na granici kod Bosne i Hercegovine, uvjeravao da ne postoji nikakva opasnost. Dva puta je naglasio da je riječ o nisko i srednje radioaktivnom otpadu.
"Prvo, riječ je o lokaciji na Banovini, dva kilometra je od bh. granice, na brdovitom i nenaseljenom području. To je nisko i srednje radioaktivni otpad koji vrlo malo zrači. Ponavljam, Čerkezovac nije predviđen za odlaganje korištenog nuklearnog otpada koji je visoko radioaktivni otpad", tvrdi.
Kako je kazao, koristila bi se tehnologija koja se koristi u drugim državama za nuklearni otpad.
"Nama nije poznato da se u tim državama sa takvim skladištima desio incident i skladište bi bilo seizmički otporno. Onemogućila bi se kontaminacija podzemnih voda. Riječ je o otpadu u čvrstvom stanju, a ne u tekućem ili plinovitom stanju. Primijenili bi se najviši standardi", rekao je.
Nastojeći argumentovati tvrdnje, iskoristio se, kako je i sam kazao, slikovitim objašnjenjem.
"Na slikovit način da još jednom odagnamo strahove, htio bih izložiti sljedeći argument. Kada bi neko stajao 365 dana 24 sata ispred zida odlagališta ne bi primio nikakvo zračenje. Bio bi znatno manje ozračen od zračenja tokom leta iz Evrope u Ameriku. Vrlo je važno znati ove fakte. Hrvatska nema interes da ugrozi ni sebe, ni prijateljsku Bosnu i Hercegovinu", konstatovao je.
Na novinarsko pitanje, zašto se namjerava odlagalište tog otpada graditi blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom ako to nije toliko opasno, odgovorio je da je to autonomni izbor Hrvatske te je ponovio da je riječ o otpadu sa niskom i srednjom radioaktivnosti.
Budućnost je u obnovljivoj energiji: Monteri solarnih panela postaju sve traženiji u BiH
