Herojska odbrana grada
47

Uvod u pakao velikosrpskih zločina: Prije 32 godine pao je Vukovar

B. H.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Nakon 87 dana opsade, 18. novembra 1991. godine Jugoslovenska narodna armija i srpske paravojne formacije zauzeli su Vukovar. Uslijedili su zločini koji su bili uvod u sve šta će se dešavati sljedećih godina u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu.

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. august 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne jedinice krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za sedam dana.

No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca.

Stanovnici su bili bez struje i urednog snabdijevanja vodom i hranom, dok je na grad svakodnevno padalo stotine projektila uz tenkovske i zračne napade.

Vukovarska bolnica pretrpjela je velika oštećenja, iako je na njenom krovu bio znak Međunarodnoga crvenog križa, a pomoć ranjenicima pružana je u podrumu, gdje su u nemogućim uslovima izvođene operacije i ostali složeni medicinski zahvati.

U opkoljeni grad 19. oktobra 1991. uspio je ući humanitarni konvoj Ljekara bez granica, koji je spasio stotinjak ranjenih branitelja iz bolnice.

Vukovar je branilo oko 1.800 branitelja, među kojima su bili mnogi dobrovoljci iz svih krajeva Hrvatske, a na suprotnoj je strani bilo oko 30.000 neprijateljskih vojnika, potpomognutih s više od 600 tenkova, stotinama minobacača i topova te ratnim zrakoplovstvom.

Herojski otpor slomljen je 18. novembra 1991. Dio branitelja pokušao se u probojima izvući iz grada. Oni koji su ostali odvedeni su u srpske koncentracijske logore, a mnogi su i ubijeni. Iz vukovarske bolnice jugoslavenska vojska izvela je 19. novembra ranjenike, branitelje i civile, koji su pobijeni u noći s 20. na 21. novembar na poljoprivrednom dobru Ovčari, nedaleko od Vukovara.

Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 žrtava od kojih je najmlađa imala 16 godina, a najstarija 84 godine.

Iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba, a još se traga za 386 osoba kojima se gubi svaki trag upravo u ratnom Vukovaru 1991. godine.

Za ratne zločine u Vukovaru pred Haškim sudom osuđeni su oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin, a Miroslav Radić je oslobođen. Mrkšić je osuđen na 20 godina zatvora, a Šljivančanin je na kraju osuđen na 10 godina zatvora. Slavko Dokmanović, predsjednik općine je izvršio samoubistvo dok je čekao presudu u Hagu, a proces je bio pokrenut i protiv Željka Ražnatovića Arkana ali je prije pokretanja optužnice Arkan ubijen.

Pad Vukovara se u Hrvatskoj svake godine obilježava mimohodom sjećanja kojem prisustvuje vrh države.