{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sud nije utvrdio Jurišićevu odgovornost

F
29.9.2009. u 17:57
0
8
Sud nije utvrdio Jurišićevu odgovornost
0
Sud nije utvrdio Jurišićevu odgovornost
Fond za humanitarno pravo smatra da Okružni sud u Beogradu nije van razumne sumnje utvrdio odgovornost Ilije Jurišića u predmetu Tuzlanska kolona.
Optuženom Iliji Jurišiću Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu izreklo je 28. septembra ove godine osuđujuću presudu kojom ga je osudilo na 12 godina zatvorske kazne za krivično djelo "upotreba nedozvoljenih sredstava borbe iz člana 148 stav 2 u vezi sa stavom 1 KZ SFRJ".

Prema Fondu za humanitarno pravo, čija je monitorka redovno pratila suđenje, razlozi za osuđujuću presudu, koje je sutkinja Beraha navela u usmenom obrazloženju presude, nisu uvjerljivi.

Sud je odbio prijedlog odbrane da sasluša svjedoke koji su imali saznanja o aktivnostima i ovlaštenjima optuženog Jurišića, čime je odustao od svog najvažnijeg zadatka – da potpuno utvrdi činjenično stanje i odgovornost optuženog, navedeno je u saopćenju Fonda. Nadalje, u istom saopćenju se naglašava da uprkos saslušanju velikog broja svjedoka - oštećenih, čime je omogućeno da se u sudnici čuje glas porodica poginulih vojnika, njihova svedočenja nisu pomogla da se utvrdi odgovornost optuženog Jurišića. Ističe se i to da je sud odbacio odbranu optuženog, jer je u suprotnosti sa iskazom svjedoka Mehe Bajrića (pretpostavljeni optuženom), ali nije saslušao svjedoka Budimira Nikolića, koji je kritičnog dana bio u istoj kancelariji s optuženim i Bajrićem i mogao da posvjedoči o tome šta se zaista dešavalo, kao i o ulozi i ovlaštenjima optuženog.

Vijeće je, smatra Fond, odbilo saslušati komandire policije koji su se kritičnog dana nalazili na terenu iako su njihovi iskazi odlučujući da bi se u potpunosti utvrdilo da li je u trenutku kada je optuženi prenio naredbu napad već postojao, kako je glasila naredba i da li je bila odbrambena. Također, sud nije saslušao oštećenog Matu Zrinića, koji je ranjen u koloni, iako je obaveza suda da sasluša sve oštećene svjedoke. Nepozivanje oštećenog Zrinića se može dovesti u vezu s činjenicom da je on nakon kritičnog događaja prešao iz JNA u policiju Tuzle, stav je Fonda.

Optuženi Jurišić je osuđen "zbog toga što je 15. maja 1992. u Tuzli, kao pripadnik bošnjačko-hrvatske strane u sukobu, u svojstvu dežurnog u Operativnom štabu CJB-a u Tuzli, s ovlaštenjem izdavanja naredbi svim naoružanim formacijama bošnjačko-hrvatskih snaga na području Tuzle, postupajući suprotno ranije postignutom sporazumu između BiH i SRJ o mirnom povlačenju JNA s teritorije BiH na teritoriju SRJ, i suprotno postignutom sporazumu između predstavnika civilne i vojne vlasti Tuzle, oko 19 sati, u vremenu dok je obavljao dužnost dežurnog u Operativnom štabu, nakon prijema naredbe za napad od pretpostavljenog starješine, komandanta Operativnog štaba i načelnika CJB Tuzla Mehe Bajrića, putem radioveze iz Operativnog štaba prenio naredbu za napad svim naoružanim jedinicama bošnjačko-hrvatskih snaga u trenutku kada je odvojeni drugi dio kolone mirno prolazio kroz Skojevsku ulicu i raskrsnicu Brčanska malta, kojom prilikom je lišeno života najmanje 50 pripadnika JNA, dok su najmanje 44 pripadnika JNA ranjena".

Suđenje optuženom Jurišiću počelo je 22. februara 2008. Od početka glavnog pretresa održana su 32 dana suđenja, tokom kojih je saslušano 78 svjedoka, od kojih 46 svjedoka-oštećenih, kao i sedam vještaka. Među svjedocima-oštećenima svjedočio je zaštićeni svjedok "A", ali nijedan oštećeni koji radi i živi u Tuzli. Izveden je veliki broj materijalnih dokaza, među kojima su emitovani snimci izlaska kolone iz kasarne i početka pucnjave, koji su bili i predmet vještačenja, ali nisu doveli do toga da se u slučaju optuženog Jurišića utvrdi njegova odgovornost van svake sumnje.

Očito je da je sud prihvatio sve navode optužnice i da se nije upustio u provjeru nekih od bitnih optužbi, kao npr. da li je optuženi Jurišić zaista imao ovlaštenja izdavanja naredbi svim naoružanim formacijama bošnjačko-hrvatskih snaga, zaključak je Fonda za humanitarno pravo Beograd.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: