Draža Mihailović
Viši sud u Beograd danas nije donio odluku o rehabilitaciji generala Dragoljuba Draže Mihailovića, kako su mediji najavljivali, nego je predstavnik državne komisije svjedočio da Mihailović nije sarađivao sa okupatorima za vrijeme Drugog svjetskog rata i da je suđenje protiv njega u Beogradu bilo nepravično.
Predsjednik Komisije za tajne grobnice, srbijanski istoričar Slobodan Marković je, svjedočeći pred sudom, kao dokaz za svoje tvrdnje priložio dokumenta, odnosno depešu iz britanske Ambasade u Washingtonu od 27. marta 1946. godine, kao i izvještaj pod nazivom "Hvatanje generala Mihailovića" iz marta 1946. godine.
"Priložena dokumenta pokazuju da nema dokaza da je general Mihailović u bilo koje vreme sarađivao sa Nijemcima, uprkos optužbama koje su falsifikati", rekao je Marković, navodeći da general Mihailović nije priznavao bilo kojeg svog oficira koji je sarađivao sa okupatorom.
Prema Markovićevim riječima, izvještaj pokazuje da je osim zvaničnog postojalo i tajno suđenje ravnogorcu Đuri Đuroviću, na kojem su mogle da se čuju informacije o sastancima Mihailovića sa saveznicima, što je znao tadašnji tužilac Miloš Minić, koji je bio tužilac na oba suđenja i Đuroviću i Mihailoviću.
Marković je sudu priložio audio zapise sa 7, 8, 9. 11. i 29. dana suđenja u Beogradu Mihailoviću u trajanju od 102 minuta, koji će biti preslušani na idućem ročištu, zakazanom za 11. maj, kada će biti utvrđene razlike između stenografskih i audio zapisa sa suđenja Mihailoviću 1946. godine.
Pravni zastupnik predlagača rehabilitacije Zoran Živković rekao je novinarima da je postupak rehabilitacije pri kraju i da očekuje da uskoro bude donesena konačna odluka.
Za današnje ročište vladalo je veliko interesovanje domaćih i stranih medija, posebno iz regije, i to iz Hrvatske.
Ispred Višeg suda je tokom suđenja protestovalo nekoliko desetina pripadnika pojedinih nevladinih organizacija zbog moguće rehabilitacije komandanta nekadašnje Vojske Kraljevine Jugoslavije Dragoljuba Draže Mihailovića.
Zahtjev za rehabilitaciju generala Mihailovića podnio je njegov unuk Vojislav Mihailović, tražeći poništenje presude kojom je Mihailović 1946. godine osuđen pred vojnim sudom na smrt strijeljanjem.
On traži i povratak građanskih prava za nekadašnjeg generala Jugoslovenske vojske u otadžbini, koja su mu istom presudom oduzeta.
U tome su ga podržali Srpska liberalna stranka, predvođena akademikom Kostom Čavoškim, profesorica međunarodnog prava Smilja Avramov, udruženje pripadnika "Jugoslovenske vojske u otadžbini" i Udruženje žrtava komunističkog režima.
S druge strane, Savez antifašista Srbije i druga srodna udruženja zatražila su da zahtjev za rehabilitaciju bude odbijen, jer je, kako tvrde, Mihailović tokom rata sarađivao sa okupatorom i počinio mnoge zločine.
Povodom najava o rehabilitaciji Draže Mihailovića, nedavno se oglasio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović iznijevši stav da to nije dobar potez jer je on ratni zločinac iz Drugog svjetskog rata.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović u otvorenom pismu predsjednici srpskog parlamenta Slavici Đukić-Dejanović, također, se usprotivio mogućoj Mihailovićevoj rehabilitaciji.
Dragoljub Draža Mihailović (1893 - 1946) poznat i kao Čiča, bio je srpski general koji je u Drugom svjetskom ratu predvodio četnike. Nakon rata jugoslovenske vlasti su ga osudile na smrt zbog saradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina, nakon čega je strijeljan sredinom 1946. godine u Beogradu.
Njegov grob do danas nije pronađen.
Možda vas zanima
Nedavno predstavila album
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
Vezani članci
