Ivo Josipović
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je da bi rado posjetio Bleiburg, gdje su nakon Drugog svjetskog rata partizani ubili pripadnike ustaša i domobrana, ali pod uslovom da tamo ne bude "crnih uniformi i ustaških obilježja".
"Više sam puta rekao da bih otišao na Bleiburg, ali pod određenim uslovima: da ne bude crnih uniformi i ustaških obilježja, da sam čin ne bude politizovan i da se, prije svega, oda počast nevinima koji su stradali. Konsultacije o sastavu delegacije traju i rado bih da u njoj budu i hrvatski antifašisti i pripadnici nacionalnih manjina, ali još ništa nije dogovoreno", naglasio je Josipović.
On je rekao da bi 20. juna, dva dana uoči obilježavanja Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj, posjetio Bleiburg u pratnji delegacije Saveza antifašističkih boraca i antifašista i odao počast žrtvama.
Predsjednik Saveza društava "Josip Broz Tito" Tomislav Badovinac rekao je da ima informaciju da se članovi Predsjedništva Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA) nisu složili da je odlazak u Bleiburg dobra ideja.
"Mislim da naša delegacija tamo ne treba da ide, ali sam za to da Hrvatska, kao svaka uređena i kulturna država, ima spomenik neznanom junaku, možda na Medvedgradu ili na krematorijumu, kojim bi se odala počast svim nevinim žrtvama i borcima za Hrvatsku. Jednostranim posjetima se samo dižu tenzije i zato sam protiv odlaska u Bleiburg", rekao je Badovinac.
Dok su u posljednjih 20-ak godina ustaški zločini za vrijeme Drugog svjetskog rata na prostorima bivše Jugoslavije, uglavnom u Hrvatskoj i BiH umanjivani, a u ekstremno nacionalističkim krugovima i potpuno negirani, za to vrijeme je Bleiburg postao jedna od centralnih tema u hrvatskim medijima, eksploatisana radi stvaranja nacionalnog mita o patnji hrvatskog naroda sa ciljem homogenizacije Hrvata u procesu stvaranja samostalne hrvatske države.
Zarobljavanje ustaša u selu Bleiburg, na austrijsko-slovenačkoj granici, desilo se tokom maja 1945. godine, nakon poraza nacističke Njemačke i propasti tadašnje takozvane Nezavisne države Hrvatske, čija je vlada odlučila da prebaci svoje oružane snage u Austriju. Pripadnici Jugoslovenske armije ubili su tada pripadnike ili saradnike fašističkih režima. Među nastradalima je najviše bilo Hrvata, pripadnika ustaša i domobrana.
Još uvek je neutvrđen broj hrvatskih vojnika poginulih u nizu borbi protiv partizana u operaciji povlačenja prema slovenačko-austrijskoj granici. Prema nekim izvorima, uniforme poginulih vojnika pokazuju, da je najviše bilo Hrvata, mada je teško pronaći pouzdanu dokumentaciju i fotografije koje bi potvrdile ovakve tvrdnje.
Ne postoje tačni podaci koliko je vojnika ubijeno, uglavnom bez suđenja kao čin osvete za ustaške zločine u NDH tokom rata, a koliko ih je poginulo u borbi.
Prema procjenama nekih istoričar, taj broj iznosi ukupno oko 50.000, od čega je 36.000 Hrvata, oko 10.000 Slovenaca, 5.000 muslimana i 2 .00 četnika. Ta procjena je izvršena 1990. godine.
.
Možda vas zanima
