{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bujar Nishani, predsjednik Albanije: Vjerujem da je Srbija de facto priznala Kosovo

8.10.2015. u 09:21
0
0
Bujar Nishani, predsjednik Albanije: Vjerujem da je Srbija de facto priznala Kosovo
0
Bujar Nishani, predsjednik Albanije: Vjerujem da je Srbija de facto priznala Kosovo
Bujar Nishani (Foto: Anadolija)
Vjerujem da je Srbija de facto priznala Kosovo, samim tim što zasjedaju kao ravnopravne zemlje, rekao je u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency (AA) Bujar Nishani, predsjednik Republike Albanije odgovarajući na pitanje da li bi što brže priznanje Kosova od Srbije relaksiralo odnose u regiji.
"Vlade dviju zemalja zasjedaju i pregovaraju jedna sa drugom. Naravno, uz prisustvo međunarodnog faktora. Razumljivo je da u ovakvim situacijama postoji i međunarodna podrška, s obzirom na to da se obje zemlje, i Srbija i Kosovo, nalaze u integracijskim i razvojnim procesima", naveo je Nishani.

Istakao je kako bez podrške prijatelja i partnera ni Srbija niti Kosovo, kao ni Albanija, Crna Gora, BiH, Makedonija, pa ni Hrvatska i Slovenija, ne mogu ostvariti svoje nacionalne ciljeve.

"To se ne može učiniti bez saradnje sa međunarodnim subjektom. Postoje teškoće da Srbija de jure prizna Kosovo, i nažalost na to utiče nacionalistički i ekstremistički mentalitet koji je zastupljen u svakoj zemlji u manjini. Ubijeđen sam da su kako u Srbiji tako i u drugim zemljama Zapadnog Balkana nacionalističke i ekstremističke grupe uvijek u manjini. Nažalost, oni su uvijek jako glasni, ali nemaju najveću društvenu moć ili političku, nemaju veliki uticaj na razvoj zemlje. Tako i u Srbiji, vjerujem da su nacionalizam i ekstremističke grupe manjina koja ne može spriječiti razvoj, prije svega, svoje zemlje, pa i zamalja regije generalno i poremetiti njihovu saradnju", naglasio je Nishani.

Predsjednik Albanije istakao je da se na Balkanu desio proces raspada Jugoslavije bez konsenzusa koji je doprinio stvaranju novih samostalnih država na Balkanu, koje su prethodno bile dio SFRJ.

"Ovaj raspad bez konsenzusa, nažalost, donio je i ratove. Kosovo je dio ovog procesa. Ono nije moglo ostati izvan okvira procesa otcjepljenja. Danas postoji demokratsko načelo odlučivanja od strane većine. Osnovno načelo demokratije je odlučivanje većine, bez sumnje je da i manjine uživaju ista prava i trebaju biti jednake u svim aspektima, bilo političkim, ekonomskim, socijalnim ili razvojnim. Ali se odluke donose od većine. Nepovratna je stvarnost da je Kosovo proglašeno nezavisnim, ne zbog uticaja Albanije ili zato što je to željela Albanija. Kosovo je postalo nezavisno odlukom većine, dakle građana Kosova, i naravno, uz međunarodnu podršku glavnih aktera održavanja ravnoteže i svjetskog mira", naglasio je Nishani.

Podsjetio je da je tu i odluka sa pravnog aspekta, Evropskog suda koji se bavio tim pitanjem.

"To je gotova stvar i stvarnost koja nema povratka. Čvrsto vjerujem da nezavisnost Kosova nije bio čin protiv Srbije ili njenog naroda. Nezavisnost Kosova je čin koji služi u cjelosti stabilnosti i regionalnoj sigurnosti. Ako pogledamo, od nezavisnosti Kosova nije bilo događaja koji su pogoršali situaciju u regiji. Naprotiv, poboljšani su sigurnost i mir. Doveli su narode koji su vodili žestoke ratove za pregovarački stol, stol racionalnosti, pregovora i pogleda ka budućnosti", rekao je Nishani.

Neće više biti ratova



Nishani je naveo da se Albanija nije nikada miješala, odnosno da se ne može i ne treba miješati u dinamiku odnosa između Srbije i Kosova.

"Kosovo je sada nezavisna država i nije dio Srbije. Ono je država u kojoj su Albanci većinski narod, ali tamo žive i ostale manjine poput Srba, Bošnjaka, Crnogoraca, Roma, koje su dio te zemlje, njeni građani koji biraju državnu vlast, formiraju vladu, institucije, a te institucije predstavljaju interese i odluke Kosova, viziju Kosova i, naravno, preuzimaju odgovornost za napredak Kosova. Albanija će nastaviti da podržava i ohrabruje ovakav oblik saradnje i pregovaranja. Postoji veliki broj postignutih sporazuma koji se trebaju provesti. Ako stvorimo kulturu postizanja dogovora, ali ne implementiramo ih, to će u prvom redu poremetiti povjerenje u ozbiljnost pregovora. S druge strane, provođenje dogovora znači stvaranje uslova za ekonomski razvoj ovih zemalja", istakao je Nishani.

Predsjednik Albanije kazao je i kako ne vjeruje da će u budućnosti "biti ratova koji bi vratili već prevaziđenu stvarnost". Ona je, navodi, "prevaziđena cijenom ratova, a rat nije donio jednog pobjednika u svim aspektima".

"Svi pate zbog rata. I više nego bilo koja regija u Evropi, Balkan je pretrpio zbog rata, masakra. Današnja generacija donosilaca politika, a to sam istakao i tokom zvanične posjete premijera Srbije Aleksandra Vučića Tirani, treba prevazići sve probleme koji su naslijeđeni iz prošlosti, ali ih ne treba zaboraviti. Ne treba ih zaboraviti, ne u smislu njegovanja mržnje ili osvete, već kako bi pomogli i potakli naše razmišljanje o budućnosti", rekao je predsjednik Albanije.

Ono što je najbitnije, naveo je, današnje generacije donosilaca politika imaju moć da misle i o budućim generacijama, o sadašnjoj djeci i o tome kako će izgledati Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija, i to je njihov zadatak.

Na pitanje da li očekuje i od Bosne i Hercegovine da u narednom periodu prizna Kosovo i šta poručuje njenim vlastima, jer to osim Srbije, nije učinila na prostoru bivše Jugoslavije samo još BiH, Nishani je odgovorio kako je "u Bosni i Hercegovini situacija malo drugačija, zbog njene konstitucionalne organizacije".

"Isto bih poručio i onoj strani koja je protiv priznanja Kosova od Bosne i Hercegovine. Mi smo susjedne zemlje, ne možemo promijeniti gdje se nalazimo, mjesto gdje se rađamo, gdje podižemo našu djecu, ne možemo promijeniti mjesta budućih generacija. Na ovim smo prostorima, bićemo tu, tako da, ako smo gubili u prošlosti, to nije izgovor da mislimo istim mentalitetom i u budućnosti", istakao je Nishani.

Nishani je naglasio važnost Berlinskog procesa u koji su uključene sve zemlje EU-a i ocijenio da je liderstvo Njemačke fundamentalno i nezamenljivo u tom procesu. Berlinski proces, naveo je, smatra ne samo političkim već procesom koji je značajan za sigurnost i ekonomski razvoj, bez kojih ne bi bilo stabilne i održive politike, kao ni politike koja bi doprinijela miru. Posebno na prostoru Zapadnog Balkana, kojem u prošlosti, naveo je Nishani, ne samo da je nedostajalo povjerenja jednih u druge, već je to prostor na kojem su se desili strašni ratovi među državama i narodima. Stoga je ocijenio značajnim pitanje sigurnosti, mira i gajenja dobrosusjedskih odnosa putem saradnje i dijaloga.

"Nadam se i vjerujem da će Berlinski proces dati pozitivnu perspektivu u konkretnom slučaju, a to je povezati autoputem Niš, Prištinu i Drač. Srbija ima veliku prednost zato što joj se otvara važan koridor izlaska na more tako što će promet i komunikacija preko morskog prostora biti efektivniji za Srbiju. S druge strane, otvara se mogućnost komunikacije, jer komunikacija i promet ljudi i dobara povećava povjerenje, i naravno, zamjenjuje mračnu prošlost optimističnijom budućnošću, usmjerenoj ka saradnji", istakao je Nishani.

Naveo je kako je zadovoljan da je u tom projektu Albanija obavila važan zadatak investiranjem u izgradnju autoputa Drač - Morin. Naglasio je da se i na Kosovu napreduje na tom projektu, iz Vrbnice (granični prelaz između Kosova i Albanije) prema Prištini.

"Smatram da je ovo projekat koji se treba ostvariti čim prije, projekat koji pomaže, Kosovu, Srbiji i Albaniji. Pored izgradnje autoputa, bilo bi jednako važno imati projekat izgradnje zeljezničke pruge od Drača preko Prištine i Beograda, jer bi ova pruga pozitivno uticala ne samo na ove tri zemlje, nego i na Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, a koja bi preko Bugarske povezala region sa Turskom. To bi značilo da je razvoj željezničke infrastrukture, srednjeročno ili dugoročno gledano, u kontekstu ekonomske saradnje mnogo efikasniji od pojedinačnih projekata u određenim državama", istakao je Nishani.

Ocijenio je da u bliskoj budućnosti očekuje i finansijsku potporu i početak radova na "plavom koridoru", odnosno jadransko-jonskom autoputu, koji okuplja većinu zemalja Zapadnog Balkana. Naveo je da je to važan projekat regionalnog karaktera, koji bi doprinio razvoju, ne samo ekonomije već i turizma, jer sve zemlje Zapadnog Balkana - Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija - posjeduju realne potencijale za razvoj turizma.

"Turizam treba biti jedan od prioriteta, zato što ove zemlje takoreći nemaju ekonomiju usmjerenu ka industriji. To su uglavnom mala društva koja nude kvalitetne usluge, prelijepa prirodna bogastva, sjajnu klimu i može se stvoriti dobar turizam tokom čitave godine", navodi Nishani.

TAP od historijske važnosti za regiju



"Što se tiče Transjadranskog gasovoda smatram da je to jedna od najboljih prilika i treba se smatrati projektom stoljeća, ne samo za Albaniju nego i čitavu regiju. Hitno je potrebna diversifikacija izvora gasa za čitavu Evropu. Što je više prilika i izvora, to je veća sigurnost i kapaciteti za ekonomski razvoj. Projekat TAP je jako dobra alternativa za diversifikaciju izvora gasa Evrope i regije. Nažalost, Albanija nema razvijenu mrežu snabdijevanja gasom za interne potrebe, ali vjerujem da će projekat TAP, koji ima dobru bazu u Albaniji, doprinjeti ne samo gasifikaciji Albanije nego je i dobra prilika za puštanje protoka kroz Crnu Goru, BiH, Srbiju pa i Hrvatsku i Sloveniju. Zatim bi se i dio Srednje Evrope pored interesa povezivanja sa Italijom mogao povezati sa Zapadnim Balkanom", naveo je Nishani.

Istakao je kako vjeruje da kroz diversifikaciju navedenih izvora raste i sigurnost Evrope u cjelosti.

"I samom Balkanu su potrebni ovi izvori. Imajući u vidu da će Balkan biti važna platforma ove alternative, očekuje se da će pažnja Evrope usmjerena na Balkan porasti i u kontekstu sigurnosti i ekonomske saradnje između EU i regije", ocijenio je albanski predsjednik.

Evropske integracije najbolji mehanizam pomirenja



Proces evropskih integracija Nishani je ocijenio najboljim mehanizmom pomirenja, približavanja i saradnje zemalja Zapadnog Balkana. Istakao je da bez obzira na faze u kojima se nalaze zemlje Zapadnog Balkana, na situaciju koja izgleda kao da ne ide u korist procesu proširenja EU, činjenicu da postoje razlike u standardima između zemalja Zapadnog Balkana i zemalja EU, sve su one premostive.

"Proces je najbitniji za sve ove zemlje, jer time se mogu postići potrebni standardi. Proces integracija sam po sebi nije samo tehnički cilj, nego i politički, zato ovim političkim i tehničkim procesom zemlje Zapadnog Balkana, uvjeren sam, postaju mnogo bliže, oslobađaju se problema sa kojima su se suočavale u prošlosti, što je dovelo do ratova, etničkih čišćenja, kao i ratnih zločina. One će se kretati ka mentalitetu koji je evropski, koji se danas ogleda među zemljama Evropske unije", rekao je Nishani.

NATO je po njegovom sudu najuspešnija politička i vojna organizacija, posebno u održavanju sigurnosne ravnoteže, na globalnom nivou. Kada kao takva pokazuje pažnju i prisutnost na Balkanu, kao što je ima kroz članstvo Albanije i Hrvatske, onda je, kako je ocijenio albanski predsjednik, to od velikog značaja za čitav Balkan.

"Albanija ima svoj službeni stav u pružanju podrške članstvu u NATO-u i Crne Gore, kao i Makedonije, i mi smatramo da obje ove zemlje zaslužuju biti dio Alijanse, ali i ostale zemlje Zapadnog Balkana, ukoliko u svojim srednjeročnim strategijama krenu ovim putem", rekao je Nishani.

Zanimao nas je i stav albanskog predsjednika na postojanje paralelnih institucija na Kosovu i u Srbiji u smislu formiranja opština sa srpskom, odnosno albanskom većinom.

"Uvijek trebamo govoriti o evropskim standardima, koji ne mogu biti formalni. Ali razumijem da se standardi postižu stvaranjem mentaliteta i najboljih načina funkcionisanja jednog društva. Svakako, odluka za formiranjem zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu je odluka političke klase Kosova. To je odluka parlamenta Kosova, to je politička i institucionalna odluka. Odluka je koordinirana sa EU, strateškim partnerom cijele regije u smislu ekonomskog razvoja i demokratije. Ubijeđen sam da će pitanje zajednice srpskih opština na Kosovu biti mehanizam koji će dodati i povećati dozu povjerenja između Srba i Albanaca na Kosovu. Jako je bitno je da one funkcionišu unutar ustavnog okvira Kosova", naveo je Nishani.

Što se tiče Albanaca u Preševskoj dolini, ocijenio je albanski predsjednik, ekonomska i socijalna situacija i dalje izaziva zabrinutost.

"Albanija se ne miješa u političke odluke Albanaca u Preševskoj dolini, zato što i u Preševskoj dolini Albanci imaju svoja predstavnička tijela. Birali su svoju političku vlast, kao i lokalnu vlast. Tako da političke odluke donose unutar institucija. Albanci imaju predstavnike i u Preševskoj dolini i u Skupštini Srbije. Albanija će nastaviti pokazivati interesovanje za normalnom standardizacijom ekonomske i socijalne situacije Albanaca u Preševskoj dolini. Svugdje gdje žive ljudi koji imaju određeni nacionalni i kulturni identitet, imaju osnovno pravo da isti čuvaju i njeguju. To ne ugožava sigurnost niti jedno zemlje", naveo je Nishani.

Izrazio je uvjerenje da i u Preševskoj dolini, Albanci čuvanjem svog nacionalnog i kulturnog identiteta "ne izazivaju ni najmanje zabrinutost što se tiče pitanja sigurnosti Srbije".

"S tim u vezi, nastaviću insistirati i tražiti od srbijanskih vlasti da ulože sve napore, preuzmu odgovornost koja im pripada, da i Albanci u Preševskoj dolini dobiju iste ekonomske, infrastrukturalne i socijane standarde koje imaju svi ostali građani Srbije. Smatram da u političkom aspektu moramo sagledati situaciju i vidimo šta donosi oslobađanje napetosti i povećanje razumijevanja i vjerujem da smo napravili velike korake u iskorjenjivanju nepovjerenja na Balkanu generalno, ali mogu reći da nismo u potpunosti uspjeli u tome i to je sljedeći izazov", rekao je Nishani.

Ne postoji platforma o velikoj Albaniji



Interesovalo nas je i da li stoje priče o velikoj Albaniji koje u posljednje vrijeme dolaze iz pojedinih krugova.

Prošlost, rekao je Nishani, ne tako davna je sasvim jasna: Do podjele granica na Balkanu došlo je 1913. godine. Albanija se, navodi Nishani, odvojila, veliki broj Albanaca je ostao izvan administrativnih granica današnje Albanije, ali je Albanija priznala tu podjelu granica i nije nikada bilo odluke od njenih institucija za pripajanjem ili oduzimanjem teritorija od Albanije.

"Ova politika i ovaj elokventan stav Albanije i Albanaca, umjesto da se cijenio, pokušao se zloupotrijebiti postavljanjem platformi koje se nazivaju velikom Albanijom. Kad neko kaže 'velika Albanija', znači da prihvata tezu da postoji mala Albanija. Teoriju 'velike Albanije' smatram teorijom i platformom koja je usmjerena protiv Albanije i Albanaca kako bi opravdali izolaciju Albanije, izolaciju Albanaca, kako bi predstavili Albance i Albaniju kao državu i narod koji su skloni agresivnosti i mržnji, što nije istina. Ako gledamo u prošlost, tradicija i kultura i običaji Albanije i Albanaca su gostoprimstvo, i onih koji su im nekada bili neprijatelji", rekao je Nishani.

Naglasio je da albanski narod ima duboke tragove svoje historije i naslijeđa iz perioda Rimskog carstva, Bizantijskog carstva kao i Osmanskog carstva. Također i u periodu razvoja moderne Evrope, naveo je Nishani, postoji čvrsta tradicija nacionalnog i kulturnog identiteta koji zagovara suživot i gostoprimstvo.

"Ne postoji takva platforma, institucionalna, državna, socijalna niti akademska. Naprotiv, pokušalo se iskoristiti za takoreći kočenje težnji i dinamizma Albanije i Albanaca za saradnjom. Albanija je članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, što znači da je prihvatila evropske politike i standarde. Albanija promoviše načelo dobrosusjedskih odnosa i suživota koji ne mogu opstati ako postoji težnja za uzrokovanjem konflikata, što nije ni u čijem interesu. Vjerujem da današnja karta Balkana daje mogućnost saradnje na mirniji način, uz povjerenje u smislu ekonomskog razvoja i to je još jedan veliki izazov", ocijenio je Nishani.

Ilegalne migracije zabrinjavaju



Organizirani kriminal, terorizam, siromaštvo, ilegalne migracije su, po riječima Nišanija, elementi koji ugrožavaju sigurnost svake zemlje. Svi ovi izazovi, navodi on, mogu se uspješno prevazići isključivo zajedničkim pristupom, a to pokazuje i globalna situacija.

"Trebamo biti otvoreni. Pitanje migracije je dvostrani problem. Prije svega, ne trebamo mi, naši građani, stvarati probleme kako institucijama tako i Evropi. Oni su nama vjerovali, cijenili nas i otvorili nam vrata slobodnog kretanja. EU je Albaniji i drugim zemljama Zapadnog Balkana omogućila slobodno kretanje bez viza u Schengen zoni, koje je osnova za svako živo biće, posebno za zemlje Balkana i Albance koji su uvijek bili naijzolovaniji od svih društava u vrijeme komunističkog režima", kazao je Nishani, na pitanje o odlasku velikog broja migranata iz Albanije, posebno u Njemačku.

Zanimalo nas je šta će vlasti u Albaniji učiniti da to spriječe.

"To je zabrinjavajući problem i za naše društvo zato što nove generacije odlaze, odlaze kapaciteti, kako intelektualni tako i poslovni, koji predstavljaju glavni razvojni resurs. Često se ponosimo podatkom da je Albanija zemlja sa prosječnom dobi stanoštva od 26-27 godina, stoga je veliki problem za nas ako nam odlaze nove generacije. Razlozi za to su, prije svega, gubitak povjerenja u društvo, državu, institucije što je odgovornost političke klase, a ne građana. To treba postici ekonomskim razvojem, političkom stabilnošću, jačanjem pravosudnih insitucija, standardima koji u Albaniji još uvijek nisu postignuti kako bi Albanci svoju budućnost vidjeli u vlastitoj državi. Ono što je najbitnije je stvaranje pozitivnog okruženja koje pruža nadu i podstiče ljude da grade život tamo gdje jesu", zaključio je Nishani.

Turska jedan od najznačajnijih partnera Albanije



Albanski predsjednik odnose između Albanije i Turske ocijenio je odličnim. Nishani je rekao kako su Turska i njen narod prijatelji Albanije i Albanaca.

"Negujemo tradicionalno prijateljstvo i saradnju. Obje zemlje su članice NATO-a i Turska je neprestano pomagala Albaniji i u procesu njenog učlanjenja u NATO, ne samo u političkom smislu već i u tehničkom, kroz pripreme, obuku Oružanih snaga Albanije zajedno sa ostalim saveznicima, kako bi osposobili Albaniju da bude dostojan i funkcionalan član. Turska je oduvijek igrala važnu ulogu uspostave mira i u drugim zemljama regije. Turska je jako značajan ekonomski partner Albanije", naveo je Nishani.

Turske investicije u posljednjoj deceniji su značajno porasle i kao takva, rekao je albanski predsjednik, Turska predstavlja jednog od tri najznačajnija ekonomska partnera Albanije.

"U Turskoj živi veliki broj truskih državljana albanskog porijekla, koji su u različitim vremenskim etapama odselili tamo. Naravno, oni su sada poštovani građani Turske, ali njihovo albansko porijeklo služi prijateljstvu i razumijevanju Albanije i Turske. Saradnja sa Turskom će bilježiti samo rast i poznavaće samo napredak, mi dijelimo zajedničke interese, posebno u ekonomskom razvoju u čuvanju svih bilansa regije, kao i u okviru NATO-a i u borbi protiv terorizma. Vjerujem da će Turska, kao što je i do sada, nastaviti da bude snažan oslonac perspektivi i razvoju Albanije i Albanaca gdje god oni bili", naveo je u ekskluzivnom intervjuu za AA Bujar Nishani, predsjednik Republike Albanije.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: