{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zašto BiH još ne može garantovati za namirnice koje bi izvozila u EU

17.5.2013. u 21:00
0
12
Zašto BiH još ne može garantovati za namirnice koje bi izvozila u EU
0
Zašto BiH još ne može garantovati za namirnice koje bi izvozila u EU
Foto: Arhiv
Tokom procesa pristupanja Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina mora usvojiti, primijeniti i sprovesti cjelokupan paket evropskih zakona, uključujući propise iz Poglavlja 12 (Zdravstvena, veterinarska i fitosanitarna ispravnost životnih namirnica), koje sadrži više od 100 uredbi, uputstava i odluka.
Što se tiče BiH, uspostavljanje funkcionalnog sistema za primjenu evropskih propisa koji se tiču zdravstvene ispravnosti namirnica ostaje prioritet, a cilj je povećanje obima trgovine poljoprivrednim proizvodima. Potrebno je jačati kapacitete za zvaničnu kontrolu u oblasti zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti životnih namirnica i genetski modifikovanih organizama (GMO).

Jedan od problema u vezi sa uslovima EU u sektoru zdravstvene/veterinarske ispravnosti životnih namirnica jeste činjenica da Kancelarija za veterinarstvo BiH ima ograničenu nadležnost.

"Jedan od uslova koji Evropska komisija stalno traži od nas je da se uspostavi jasan sistem vertikalne kontrole. On podrazumijeva da državni nivo (Kancelarija), koji u međunarodnoj trgovini daje garancije za kvalitet i ispravnost robe životinjskog porijekla, koja se uvozi/izvozi iz BiH, mora imati mehanizme nadzora nižih nivoa, kako bi garancije koje daje bile utemeljene na stvarnim i realnim pokazateljima. To znači da moramo uspostaviti sistem u kojem ćemo imati sve neophodne informacije, na osnovu kojih ćemo biti uvjereni da su ispunjeni svi neophodni uslovi prilikom izvoza robe životinjskog porijekla u EU", kazao je za Klix.ba direktor Kancelarije Ljubomir Kalaba.

Odvojene proizvodne linije



Jedan od uslova je i tzv. "higijenski paket" koji je usvojen i objavljen prošle godine.

"Trenutno je u fazi revizija zakona na državnom nivou i to Zakona o hrani BiH i Zakona o veterinarstvu BiH. Do sada je završen Nacrt zakona o hrani, koji je u potpunosti usklađen sa propisima Evropske unije. On se trenutno nalazi u fazi prikupljanja mišljenja od nadležnih tijela, što je obaveza prije stavljanja pomenutog zakona u parlamentarnu proceduru. Također, u pripremi je novi Zakon o veterinarstvu", dodaje naš sagovornik.

Sistem kontrole kvaliteta mlijeka na farmama također je jedno od eksponiranijih pitanja. Ovaj sistem uspostavljen je prvenstveno u svrhu određivanja kvaliteta i plaćanja mlijeka farmerima te funkcioniše već nekoliko godina. Međutim, spominje se kako svega nekoliko objekata za proizvodnju mlijeka ima dvije odvojene proizvodne linije, koje zadovoljavaju, odnosno ne zadovoljavaju standarde EU.

"Uspostavom ovoga sistema može se odrediti sa kojih farmi mlijeko ispunjava EU uslove, a sa kojih ne ispunjava. Objekti koji žele izvoziti u EU, mogu izvoziti samo proizvode od mlijeka, pod uslovom da je proizvod napravljen od mlijeka koje ispunjava EU standarde. Također, objekti koji ispunjavaju EU standarde, mogu nastaviti otkup mlijeka koje ne ispunjava EU standarde pod uslovom da odvoje te dvije proizvodne linije fizički ili vremenski", istakao je Kalaba.

Dodaje kako je početkom godine Evropska komisija odobrila BiH Program praćenja rezidua za meso peradi i konzumna jaja, mlijeko i med. Treba naglasiti da je bh. med već dobio "zeleno svjetlo" za izvoz u EU. "Za Bosnu i Hercegovinu ovo je veliki korak naprijed ka izvozu navedenih proizvoda na tržište Evropske unije ukoliko se ispune i ostali uslovi", naveo je Kalaba.

U Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine nam je rečeno da su oni u skladu sa svojim nadležnostima definisanim Zakonom o hrani preduzeli sve neophodne aktivnosti kako bi se osigurao izvoz hrane životinjskog porijekla iz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.

Preuzeti ključni standardi



"Kada je riječ o nadležnostima Agencije u osiguranju izvoza hrane životinjskog porijekla, sve propise koji su bili neophodni za izvoz pripremila je Agencija u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH, donijelo ih je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i objavljeni su u Službenom glasniku BiH. Na prijedlog Agencije u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH donesen je i objavljen Zakon o GMO i 107 propisa o hrani, od čega je 78 propisa usklađeno sa legislativom EU, a 30 su nacionalni propisi. Do sada je Agencija za sigurnost hrane BiH objavljenim pravilnicima u Službenom glasniku BiH preuzela 148 pravnih akata iz Acquis communitaure, od čega su 74 direktive, 69 uredbi i pet odluka", rekao je za Klix.ba direktor Agencije Sejad Mačkić.

Dodaje kako je donošenjem Zakona o hrani te seta propisa iz tzv. higijenskog paketa Bosna i Hercegovina praktično kroz svoje zakonodavstvo preuzela ključne standarde Evropske unije u oblasti higijene i službenih kontrola hrane i hrane životinjskog porijekla.

"Međutim, da bi izvozila hranu životinjskog porijekla na tržište Evropske unije, Bosna i Hercegovina kao i sve ostale države koje nisu članice EU, osim usaglašavanja svog zakonodavstva iz oblasti sigurnosti hrane sa pravnom stečevinom EU, mora ispoštovati ostale procedure koje je propisala EU.
Kao što je poznato, Evropska unija je odobrila Program praćenja rezidua za perad, mlijeko, jaja i med Bosne i Hercegovine. U skladu sa procedurama Evropske unije po pitanju odobravanja uvoza proizvoda životinjskog porijekla iz tzv. 'trećih zemalja', neophodno je da se nakon odobravanja Plana praćenja rezidua dobije pozitivna ocjena na upitnik, nakon čega Ured za hranu i veterinarstvo Evropske unije (FVO) vrši inspekciju i ocjenu stanja. Tek na osnovu rezultata inspekcije i garancija datih od zemlje izvoznice mogu se očekivati uvrštavanje zemlje na listu, posebni uslovi u skladu sa kojima će se odobravati uvoz iz te zemlje i lista odobrenih objekata u zemlji", kaže Mačkić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: