{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Šta reformska agenda donosi radnicima u državnom i realnom sektoru u BiH?

31.8.2015. u 08:01
53
74
Šta reformska agenda donosi radnicima u državnom i realnom sektoru u BiH?
53
Šta reformska agenda donosi radnicima u državnom i realnom sektoru u BiH?
Foto: Klix.ba
Vlasti u BiH konačno moraju sprovoditi ekonomske reforme koje zbog straha od društvenih nemira u BiH odgađaju već godinama. Vlade na čelu sa Denisom Zvizdićem, Fadilom Novalićem i Željkom Cvijanović čekaju sprovođenje nimalo popularnih mjera koje bi trebale ubrazati proces evropskih integracija BiH.
Prema posljednjim podacima Eurostata, BiH sada ima najniži GDP u paritetu kupovne moći u Evropi, a zaostaje i za uporedivim susjedima u regiji Zapadnog Balkana.

Više od jedne četvrtine sveukupne radne snage je nezaposleno, a stopa nezaposlenosti mladih je najviša u Evropi. Ključni razlog tome jeste loš način političkog upravljanja državom koji više od dvadeset godina vodi samo ka rastu bh. birokratije.

Iz tih razloga nije iznenađujuća činjenica da svaki drugi građanin BiH koji je više od dva desetljeća suočen s nesigurnim političkim okruženjem, nezaposlenošću i uništenom ekonomijom, državu i dalje smatra idealnim poslodavacem. Ipak, građani smatraju da se kod "idealnog poslodavca" mogu zaposliti jedino stranačkom ili rodbinskom vezom.

Država je do sada stalnim gomilanjem administracije koja je postala sinonim za zapošljavanje porodica bh. zvaničnika davala i povoda građanima BiH da idealnim poslodavcima smatraju državne institucije i preduzeća, a ne privatne subjekte. Takva politika nikada nije bila u skladu s principima tržišne ekonomije.

Evropska unija svjesna neodrživosti bh. ekonomije koja u praksi još uvijek nije u potpunosti prešla sa modela centralnog planiranja na tržišni model odlučila je da vlastima u BiH predloži sprovođenje seta ekonomskih mjera koje će voditi ka transparentnijoj potrošnji javnih sredstva i funkcionalnijem poslovanju na bh. tržištu.

Kako su najavili zvaničnici iz naše države, usvojene reforme na svim nivoima vlasti u BiH vodit će povećanju akciza, rezanju javne potrošnje, reformama javne uprave, smanjenju broja zaposlenih u javnom sektoru, unapređenju poslovne klime u BiH, podsticanju konkurentnosti, promjeni politike socijalnih davanja, restrukturiranju i privatizaciji javnih preduzeća, te borbi protiv kriminala i korupcije, koji su duboko ukorijenjeni u sve sfere bh. društva.

Bez sprovođenja ovih mjera bh. vlasti neće dobiti nijedan kredit međunarodnih finansijskih institucija i organizacija kao što su Međunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banka (WBO) i Evropska unija (EU).

Ove institucije nadgledat će sprovođenje reformi tako da i kada BiH i entiteti dobiju novac u budžete, vlade neće moći povećavati plate zaposlenih u javnim institucijama. Problem odnosa plata u državnom i realnom sektoru u BiH nije srazmjeran s obzirom na to da državni uposlenici uživaju mnogo veća prava od uposlenika u realnom sektoru.

Blizu 64 posto domaćeg bruto proizvoda godišnje se troši na finansiranje glomaznog javnog sektora koji se sastoji od jedne državne, dvije entiteske i deset kantonalnih vlada od kojih svaka ima svoje organe zakonodavne vlasti, odnosno parlamente i skupštine. S pravom se može reći da je "državni pokret za birokratiju" postao rak koji razara cijeli ekonomski sistem BiH.

Bh. birokratija, rak koji razara cijeli ekonomski sistem



Kako bi se to promjenilo vlasti u BiH započele su sprovođenje ekonomskih reformi, a premijer Federacije BiH Fadil Novalić kazao je u nedavnom razgovoru za Klix.ba kako je jedna od prvih mjera koju je Vlada usvojila bila donošenje moratorija na sva zapošljavanja u javnom sektoru.

"Ova mjera će biti na snazi do daljnjeg, a namjera je da se prirodnim odlivom radne snage smanji broj zaposlenih, te da se i na ovaj način umanje troškovi po osnovu plate, čime se postiže smanjenje od 15 miliona KM", rekao je Novalić.

Reformska agenda za BiH sadrži konkretne smjernice za ekonomske reforme, a značajan napredak u njenom provođenju potreban je kako bi naša država podnijela aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji.

Novalić je odmah nakon usvajanja Agende počeo reforme, a vlada na čijem čelu se nalazi ubrzo je u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o radu koji se na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH našao isti dan kada i informacija o Reformskoj agendi za BiH.

Oba doma Federalnog parlamenta usvojila su Zakon o radu u Federaciji BiH koji je na snagu stupio 20. augusta.

Novalić je nakon usvajanja kazao kako Zakon o radu nije i ne treba biti političko pitanje, već je pitanje budućnosti, pitanje radnika i pitanje svih građana.

"Ne smijemo oštetiti penzione i zdravstvene fondove, a ni poslodavce. Želimo pravednije rasporediti poresko opterećenje i pojednostaviti procedure obračuna plata i uplate pripadajućih obaveza", poručio je Novalić.

Uskoro će Vlada, prema njegovim riječima, ponuditi i zakon o uvezivanju radnog staža, odnosno zakon o uplati neuplaćenih doprinosa, koji će na sistemski način riješiti ovaj gorući problem u društvu, kako je istakao.

Sličnog mišljenja je i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić koji smatra da će reforme u BiH voditi poboljšanju radno-pravnog zakonodavstva i ulasku u analizu socijalne i penzione zaštite, na način da vladajući kriterij budu potrebe, a ne do sada stečena prava.

Šta reformska agenda donosi radnicima u BiH?



Ekonomske reforme prije svega dovest će do prilagođavanja tržišta rada zahtjevima poslodavaca, a ne zahtjevima socijalnih partnera "čija su očekivanja prilično nerealna".

Novi Zakon o radu u FBiH koji je rezultat jedne od reformskih mjera omogućit će dodatna prava radnika poput zabrane diskriminacije, zabrane uznemiravanja, mobinga, nasilja i seksualnog uznemiravanja, kao i zaštitu maloljetnih radnika.

Također, Zakonom o radu produžava se potpisivanje ugovora na određeno vrijeme sa sadašnje dvije na maksimalno tri godine, a ugovori o radu smatraju se validnim isključivo u pismenoj formi, što nije bio slučaj sa prošlim Zakonom o radu, prema kojem se mogao sklopiti i usmeno.

Premijer Vlade Federacije BiH kazao je kako je ovo jedan od najliberalnijih zakona u Evropi.

Iz Delegacije Evropske unije saopćeno je da je novi Zakon o radu više u skladu s evropskim principima od prethodnog zakona. Zakon o radu sadrži 26 članova kojima se jačaju prava radnika, naprimjer kroz velikodušne naknade tokom porodiljskog i očinskog odsustva.

Novi zakon će također omogućiti zaposlenicima i poslodavcima da se prilagode promjenjivim okolnostima, a to je veoma važno za promociju investicija.

"Novi zakoni o radu i nove prakse će biti ključni element za unapređenje poslovnog okruženja u BiH. Potrebno je povećati fleksibilnost tržišta rada, a mogućnosti za pronalazak pristojnog zaposlenja, posebno za mlade ljude, moraju se dramatično unaprijediti. Jednak pristup mogućnostima zaposlenja za sve je osnovno ekonomsko i socijalno pravo garantirano mnogim međunarodnim konvencijama. Cilj novih zakona o radu je da zapošljavanje učine sigurnim i pravednim, a ne ekskluzivnim", rekao je zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi.

Cilj ekonomskih reformi jeste svakako i podsticanje rada u realnom sektoru na koji će se odnositi mnoge olakšice poput smanjivanja poreza, ali i podsticanja konkurentnosti na tržištu rada.

Postavlja se pitanje koliko će državni uposlenici biti konkurentni na turbulentnom bh. tržištu rada s obzirom na to da su mnogi od njih svoja prva radna iskustva stekli u državnoj službi ili preduzećima, te da nikada nisu imali priliku pokazati da li su konkurentni.

Principi tržišne ekonomije su jasni: svi oni koji dobiju otkaz u državnom sektoru u skladu sa svojim sposobnostima naći će posao na realnom tržištu.

Reforme u BiH ne bi trebale plašiti one koji su uposleni u realnom sektoru iako je izvjesno da će se u BiH u jednom trenutku povećati broj nezaposlenih. To će uglavnom biti rezultat rezanja javne potrošnje i privatizacije državnih preduzeća koja su dugi niz godina služila za usklađivanje ekonomskih i društvenih šokova koji su bili rezultat loših politika vlasti u BiH.

Bh. političari bili su svjesni da će jednog dana morati započeti sprovođenje reformi, ali su u strahu od nemira, radi zadržavanja porodica u javnim preduzećima i očuvanja svojih enormno visokih plata, to vješto ih izbjegavali.

Proces evropskih integracija nije u rukama građana BiH. Odgovornost za sve zastoje u tom procesu snose isključivo bh. političari koji za svoj nerad u budućnosti neće odgovarati samo bezvoljnom bh. društvu nego i Evropskoj uniji.

Za razliku od građana BiH, Evropska unija neće se ustezati od sankcija ukoliko bh. zvaničnici budu kasnili u procesu sprovođenja reformi, što bi imalo značajne posljedice po građane BiH koji preživljavaju uglavnom zahvaljujući međunarodnim kreditima.

Tekst nastao u saradnji sa Inicijativom za monitoring evropskih integracija BiH i Fondacijom Heinrich Boell.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: