Hoce za tebe dragi Komsicu.I ti si umocio prste u med.Kokuzi ne mogu osnovati stranku bez novca.I ja bi osnovao jednu ali nemam pocetnog kapitala.

Boli tebe chuna Željko, ti sigurno imas i putovnicu.

Naravno da je pozitivan , HR je u EU a BiH nije, nego se bori sa obicnim problemima koje nece da rijese.Zalosno je sta radi ovi nasi politicari

Što me nešto ,ovaj Komšić Željko podsjeća na Sejdu Bajramovića!!!!

Pa Komsicu bukvalno nisi ti kapacitet jedino sto ti je ostalo a sto drugi nemaju je sto nisi papak,ali kada bolje razmisli dugo si ti u strukturama vlasti i sta si ti dosad napravio????

Jooj što ne mogu ovih što samo lupaju, nema tu procjene, sagledavanja situacije detaljno, već daj da nešto kažem pa šta bilo

koga briga šta Komšić govori ?

Da je nama 5% političara kakvih Hrvatska ima, lako bi i mi, uključujući i tebe Željko!

Jooj meni su najgori ovi "fini i posteni" sto se ovako ponekad (po potrebi) oglase da skupe koji glasic...

Zeljko kad rijesimo sljedecih 35 zadataka tad mozda i udjemo Poglavlje 1. - Sloboda kretanja roba (otvoreno 25. srpnja 2008., zatvoreno 19. travnja 2010.) - Poglavlje 2. - Sloboda kretanja radnika (otvoreno 17. lipnja 2008., zatvoreno 2. listopada 2009.) - jedno od dva poglavlja koja su otvorena na ovom šestom međuvladinom sastanku na ministarskoj razini. U ovom poglavlju Hrvatska je dobila jedno mjerilo za zatvaranje. Od Hrvatske se traži da dokaže da ima odgovarajuće administrativne strukture za provedbu zakonodavstva u ovom području. Europska unija je u poglavlju Sloboda kretanja radnika zatražila prijelazne odredbe. Poglavlje 3. – Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga (otvoreno 26. lipnja 2007., zatvoreno 21. prosinca 2009.) - europska pravna stečevina, koju će Hrvatska morati prihvatiti u svoje zakonodavstvo, predviđa osiguranje jednakih uvjeta za sve državljane EU-a kod započinjanja gospodarskih djelatnosti, bilo kao samostalno zaposlenih osoba bilo kroz osnivanje trgovačkog društva. Restrikcije i iznimke u tom poglavlju, poput zahtjeva da se mora imati neko posebno obrazovanje za obavljanje neke djelatnosti, mogući su samo u strogo određenim slučajevima i moraju vrijediti jednako za sve neovisno o državljanstvu ili prebivalištu. Poglavlje 4. - Sloboda kretanja kapitala (otvoreno 2. listopada 2009., zatvoreno 5. studenog 2010.) - Poglavlje 5. - Javne nabave (otvoreno 19. prosinca 2008., zatvoreno 30. lipnja 2010.) - jedino poglavlje od predviđenih osam koje je Hrvatska otvorila na ovom sastanku bilateralne međuvladine konferencije. Ostalih 7 predviđenih poglavlja za otvaranje blokirala je Slovenija, zbog međudržavnog spora oko razgraničenja na kopnu i moru. Poglavlje 6. – Pravo trgovačkih društava (otvoreno 26. lipnja 2007., zatvoreno 2. listopada 2009.) – Ovo poglavlje sastoji se iz tri dijela: pravo trgovačkih društava u užem smislu, računovodstvo i revizije. U prvom dijelu, koji se sastoji od pravila o osnivanju, registraciji, spajanju i dijeljenju tvrtki, RH je najviše usklađena. Tijekom 2003. godine kada su izvršene zadnje izmjene hrvatskog zakonodavstva u tom području, usklađenost je bila potpuna, ali se u međuvremenu mijenjala europska pravna stečevina, pa je treba mijenjati neke stvari. U ostala dva dijela ovog poglavlja Hrvatska ima više posla. Morat će prihvatiti međunarodne računovodstvene standarde, na čemu se u EU inzistira jer su bitni za unutarnje tržište. Kod revizije će Hrvatska morati mijenjati odredbe koje diskriminiraju državljane EU-a u odnosu na hrvatske. Diskriminacija se odnosi na hrvatski propis koji nalaže da revizor može biti samo hrvatski državljanin ili da mora nostrificirati diplomu, što se kosi s odredbama o slobodi kretanja radnika. Republika Hrvatska nije tražila trajna izuzeća, niti prijelazna razdoblja za provedbu pravne stečevine EU obuhvaćene ovim poglavljem. Poglavlje 7. – Pravo intelektualnog vlasništva (otvoreno 29. ožujka 2007., zatvoreno 19. prosinca 2008.) – Ovo poglavlje uređuje dio ekonomije koji je zasnovan na znanju i inovacijama. Ovo dosta opsežno poglavlje obuhvaća autorsko pravo u umjetnosti i znanosti, zatim pravo industrijskog vlasništva poput patenata, žigova ili oznaka zemljopisnog podrijetla. Do početka otvaranja ovog poglavlja Hrvatska je već postigla visoku razinu usklađenosti, ali je za zatvaranje ovog poglavlja Hrvatska dobila dva mjerila: dovršetak usklađivanja zakonodavstva i uspostava potrebnih mehanizama za provođenje tog zakonodavstva. Poglavlje 8. - Tržišno natjecanje (otvoreno 30. lipnja 2010.) – Poglavlje 9. – Financijske usluge (otvoreno 20. lipnja 2007., zatvoreno 27. sudenog 2009.) - Ovo poglavlje obuhvaća područja bankarstva, osiguranja i vrijednosnih papira. U ovom poglavlju acquis je dosta opsežan, pa Hrvatska ima dosta posla na zakonskom usklađivanju. Poglavlje 10. – Informacijsko društvo i mediji (otvoreno 26. lipnja 2007., zatvoreno 19. prosinca 2008.) – U ovom poglavlju Europska pravna stečevina sadržava propise o elektroničkim komunikacijama, uslugama informacijskog društva i audiovizualnim uslugama. Kako bi se stvorilo jedinstveno tržište EU-a na kojem djeluju slobodni tržišni operateri, Hrvatska se u području audiovizualne politike mora uskladiti s europskom direktivom o televiziji bez granica. Ta direktiva propisuje minimalne standarde kojima se uređuju pitanja zaštite mladih, ljudskog dostojanstva, reklamiranja i slično. Republika Hrvatska nije tražila trajna izuzeća, niti prijelazna razdoblja za provedbu pravne stečevine EU obuhvaćene ovim poglavljem. Poglavlje 11. - Poljoprivreda i ruralni razvitak (otvoreno 2. listopada 2009., zatvoreno 19. travnja 2011.) - Poglavlje 12. - Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika (otvoreno 2. listopada 2009., zatvoreno 27. srpnja 2010.) - Poglavlje 13. - Ribarstvo (otvoreno 19. veljače 2010., zatvoreno 6. lipnja 2011.) - Poglavlje 14. – Prometna politika (otvoreno 21. travnja 2008., zatvoreno 5. studenog 2010.) – jedno od prva dva poglavlja otvorenih za vrijeme slovenskog predsjedanja Europskom unijom. Hrvatska je u poglavlju Prometna politika za liberalizaciju teretnog željezničkog prometa zatražila prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2012., s tim da bi išla na postupnu liberalizaciju od 33 posto svake godine, počevši od 2010. Europska unija sa svoje strane traži prijelazno razdoblje glede kabotaže u cestovnom teretnom prijevozu. Hrvatska je za obvezu dobila: uvođenje digitalnih tahografa u cestovnom prometu; poboljšanje kakvoće brodova koji plove pod hrvatskom zastavom; uspostavljanje sposobnog i učinkovitog željezničkog regulatora; ratificiranje Sporazuma o zajedničkom europskom zračnom prostoru i primjena prve faze. Poglavlje 15. – Energetika (otvoreno 21. travnja 2008., zatvoreno 27. studenog 2009.) – jedno od prva dva poglavlja otvorenih za vrijeme slovenskog predsjedanja Unijom. Hrvatska je zatražila dva prijelazna razdoblja. Prvo je da se do 31. srpnja 2012. odgodi obveza čuvanja minimalnih zaliha sirove nafte u količini 90-dnevne zalihe, jer Hrvatska mora za to stvoriti logističke pretpostavke. Drugi zahtjev odnosi se na električnu energiju gdje je Hrvatska, zbog svog vrlo specifičnog položaja, tražila prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2018. Hrvatska traži privremeno izuzeće od Uredbe 1228/2003, kojom se reguliraju kriteriji za pristup mreži za prekograničnu trgovinu električnom energijom. Hrvatska traži rezervaciju prekograničnog prijenosnog kapaciteta u uvoznom smjeru za potrebe domaćih kupaca u iznosu od 1.000 megavata na svim granicama. Hrvatska je za obvezu dobila: prihvaćanje novog zakona o rudarstvu: primjena direktive EU o unutarnjem europskom tržištu električnom energijom i plinom; usklađivanje s ciljem EU-a da se do 2020. godine 20 posto struje proizvede iz obnovljivih izvora; dokazivanje sposobnosti u provođenju zakona o nuklearnoj sigurnosti. Poglavlje 16. - Porezi (otvoreno 2. listopada 2009., zatvoreno 30. lipnja 2010.) - Poglavlje 17. – Ekonomska i monetarna politika (otvoreno 20. prosinca 2006., zatvoreno 19. prosinca 2008.) – U ovom poglavlju obuhvaćena su posebna pravila koja zahtjevaju neovisnost središnjih banaka i zabranu tim bankama da izravno financiraju javni sektor. Hrvatska već u tom trenutku mora početi s pripremama uvođenja eura, iako će od njenog ulaska u EU do uvođena zajedničke valute morati proći još neko vrijeme. Poglavlje 18. – Statistika (otvoreno 26. lipnja 2007., zatvoreno 2. listopada 2009.) – Ovo je vrlo opsežno poglavlje koje sadrži oko 500 propisa. Ovo poglavlje je specifično jer je povezano s ostalim poglavljima, jer producira podatke za njih. U području statistike pravna stečevina Europske unije traži prihvaćanje temeljnih načela poput nepristranosti, pouzdanosti, transparentnosti, povjerljivosti individualnih podataka i diseminacije službene statistike. Ovo poglavlje također obuhvaća metodologiju, klasifikacije i postupak prikupljanja podataka u raznim područjima, kao što su statistička infrastruktura, makroekonomska statistika, statistika cijena, poslovna statistika, [[demografija|demografska] i socijalna politika, poljoprivredna statistika itd. Zakonodavstvo RH u ovom poglavlju je usklađeno do pola. Najveći je nedostatak neovisnost regionalnih statističkih ureda u odnosu na Državni zavod za statistiku (DZS) i slaba koordinirajuća uloga DZS u statističkom sustavu. Poglavlje 19. - Socijalna politika i zapošljavanje (otvoreno 17. lipnja 2008., zatvoreno 21. prosinca 2009.) - Ovo poglavlje, uz poglavlje broj 2, prvo je poglavlje koje Hrvatska otvara, a u kojem je bilo postavljeno mjerilo za otvaranje. Da bi zatvorila pregovore u poglavlju Socijalna politika i zapošljavanje, Hrvatska treba ispuniti dva mjerila. U prvom se mjerilu traže manje izmjene Zakona o radu i nešto veće izmjene u Zakonu o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu. U okviru drugog mjerila Hrvatska će morati donijeti krovni antidiskriminicijski zakon i Zakon o ravnopravnosti spolova. Kod svih tih zakona, mora se dokazati i zadovoljavajuća razina provedbe. Ovo je posljednje poglavlje koje je otvoreno za slovenskog predsjedavanja europskom unijom, a ukupno četvrto. Poglavlje 20. – Poduzetništvo i industrijska politika (otvoreno 20. prosinca 2006., zatvoreno 25. srpnja 2008.) – Industrijska politika EU-a teži povećanju konkurentnosti u industrijskom sektoru i stope zaposlenosti. Sastoji se uglavnom od političkih načela i komunikacija na horizontalnoj i sektorskoj razini. Bitan element je i državna potpora, te usklađenost pravila pomoći s pravilima EU. Poglavlje 21. – Trans-europske mreže (otvoreno 19. prosinca 2007., zatvoreno 2. listopada 2009.) – Ovo je novo poglavlje koje nije postojalo u ranijem krugu proširenja , a odnosi se na suradnju unutar Europske unije na razvijanju energetskih i prometnih mreža. To je preduvjet za jačanje socijalne kohezije, ostvarivanja unutrašnjeg tržišta i homogenog razvitka. U zakonodavnom smislu, nema puno posla na usklađivanju ovog poglavlja, jer se europska pravna stečevina svodi na samo jednu uredbu u kojoj su dana osnovna pravila za financijsko sudjelovanje EU-a u razvitku transeuropskih mreža. Od Hrvatske se očekuje da se postupno uključi u programe infrastrukturnog razvitka EU. Poglavlje 22. - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (otvoreno 2. listopada 2009., zatvoreno 19. travnja 2011.) - Poglavlje 23. - Pravosuđe i temeljna ljudska prava (otvoreno 30. lipnja 2010.) - Poglavlje 24. - Pravda, sloboda i sigurnost (otvoreno 2. listopada 2009., zatvoreno 22. prosinca 2010.) - Poglavlje 25. - Znanost i istraživanje (otvoreno 8. lipnja 2006.; zatvoreno 12. lipnja 2006.) – Ovo poglavlje, uz poglavlje Obrazovanje i kultura, spada u jedno od najlakših, jer u njima nema puno europske pravne stečevine koje treba preuzeti u nacionalno zakonodavstvo. Upravo zbog toga se poglavlje privremeno zatvori u pravilu na istom sastanku na kojem se i otvori. Jedino što Hrvatska treba učiniti jest osigurati preduvjete za sudjelovanje u okvirnim programima EU-a za znanost i istraživanje. Poglavlje 26. – Obrazovanje i kultura (otvoreno 7. prosinca 2006.; zatvoreno 11. prosinca 2006.) – Ovo poglavlje otvoreno je i zatvoreno na istoj Međuvladinoj konferenciji za vrijeme finskog predsjedanja Europskom unijom. Smatra se jednim od lakših poglavlja zbog postojanja malog broje europske pravne stečevine koju nacionalno gospodarstvo treba usvojiti. Obrazovanje i kultura u nadležnosti su nacionalnih država. Europska unija nema zajedničku obrazovnu politiku, a njezina se uloga svodi na to da stvori sustav suradnje između država članica. Prema načelu supsidijarnosti , svaka zemlja članica zadržava punu odgovornost za sadržaj i kvalitetu svog obrazovnog sustava. U pravnoj stečevini EU-a postoji direktiva o obrazovanju djece radnika migranata iz članica EU-a, koju je Hrvatska već inkorporirala u svoje zakonodavstvo do stupanja u članstvo. Zatvaranjem ovog poglavlja, Hrvatska je razdvojila svoj process pristupanja EU od turskog, koja je do tada zatvorila samo jedno poglavlje. Poglavlje 27. - Okoliš (otvoreno 19. veljače 2010., zatvoreno 22. prosinca 2010.) - Poglavlje 28. – Zaštita potrošača i zdravlja (otvoreno 12. listopada 2007., zatvoreno 27. studenog 2009.) – Prilikom otvaranja ovog poglavlja, Hrvatska je dobila četiri mjerila koje mora ispuniti da bi zatvorila ovo poglavlje. Jedan dio je već u vrijeme otvaranja bio ispunjen, a preostala mjerila odnose se na usklađivanje s pravnom stečevinom u području kontrole duhana, a posebno se to odnosi na veličinu natpisa o štetnosti cigareta na kutijama, koje će morati zauzimati 30% površine kutije. Hrvatska u ovom poglavlju u potpunosti prihvaća europsku pravnu stečevinu i ne traži nikakova prijelazna razdoblja. Poglavlje 29. – Carinska unija (otvoreno 20. prosinca 2006., zatvoreno 2. listopada 2009.) – za ovo poglavlje pregovaračko stajalište dostavljeno je u listopadu 2006. godine i u tom poglavlju zakonodavstvo RH u velikoj je mjeri usklađeno s pravnom stečevinom EU, a Republika Hrvatska nastavila je daljnim usklađivanjem i jačanjem administrativne sposobnosti u ovom području. Carinske poslove obavljaju države članice koje imaju vanjske granice Europske unije i u trenutku ulaska Hrvatske u EU, taj će dio posla Hrvatska preuzeti od Slovenije i Mađarske. Poglavlje 30. – Vanjski odnosi (otvoreno 12. listopada 2007., zatvoreno 30. listopada 2008.) – Prilikom otvaranja ovog poglavlja uvedeno je jedno mjerilo u kojem se traži donošenje akcijskog plana za usklađivanje preostalog gospodarstva. Riječ je o usklađivanju bilateralnih trgovinskih ugovora s europskom pravnom stečevinom. Hrvatska u ovom poglavlju u potpunosti prihvaća europsku pravnu stečevinu i ne traži prijelazno razdoblje. Poglavlje 31. - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika (otvoreno 30. lipnja 2010., zatvoreno 22. prosinca 2010.) - Poglavlje 32. – Financijski nadzor (otvoreno 26. lipnja 2007., zatvoreno 27. srpnja 2010.) – Ovo poglavlje obuhvaća područja unutarnje revizije u tijelima državne uprave, vanjsku reviziju, zaštitu financijskih interesa EU-a i zaštitu od krivotvorenja EU-a. Cilj je osigurati pravilno korištenje novca poreznih obveznika. O ovom poglavlju Hrvatska je napravila najveći posao u području unutarnje revizije. Republika Hrvatska nije tražila trajna izuzeća, niti prijelazna razdoblja za provedbu pravne stečevine EU obuhvaćene ovim poglavljem. Poglavlje 33. – Financijske i proračunske odredbe (otvoreno 19. prosinca 2007.) – Ovo poglavlje pokriva uplatu države članice u zajednički europski proračun. U njemu nema direktiva koje je potrebno unositi u nacionalno zakonodavstvo i sastoji se samo od uredbi koje se izravno primjenjuju u svim državama članicama. Do stupanja u članstvo Hrvatska je dužna obaviti sve administrativne i tehničke pripreme za transfer sredstava koja pripadaju Uniji. Ovo se poglavlje u pravilu zatvara posljednje, neposredno prije potpisivanja pristupnog sporazuma. Poglavlje 34. - Institucije (otvoreno 5. studenog 2010., zatvoreno 5. studenog 2010.) - Ovo je tehničko poglavlje. Poglavlje 35. - Ostala pitanja

BiH će IZGLEDA MORATI sačekati da i Srbija uđe u EU jer se pravi takva konstalacija odnosa u BiH od strane RS-a. Pa zar nam već nije jasno kakav se scenario pravi u odnosu BiH prema EU. Kada Evropi zatreba vode, struje, uglja, soli i drugih prirodnih resursa koje imamo, bićemo mi u EU za par godina. Bugarska i Rumunija prije Hrvatske ušle u EU,a Hrvatska prije Turske. E baš su primljene pravim rasporedom po ekonomskoj razvijenosti. U pitanju je samo interes i ništa više. Ovo je kao EUROSONG.

e moj Komsicu, sto sam glaso za tebe, glaso sam... a kako si samo fin bio...

NDI, CCI, bebolucija ... Željko Komšić (fin, pošten ...)

komsicu ne supljiraj. bih i njenim gradjanima nema zivota sve dok se ne pohapse lopine poput hareta, brankovica, heće, amera jerlagica i njima slicnih koji se svim silama bore da nikada ne budemo dio eu jer im prijeti sudbina sanadera.